Tri godine nakon što je Hrvatska uvela euro kao službenu valutu, rasprave o učincima tog poteza i dalje ne jenjavaju. Dok se s jedne strane ističu pozitivni pomaci u financijskoj stabilnosti države, s druge strane građani sve češće ukazuju na rast troškova svakodnevnog života.
Uvođenjem eura Hrvatska je dobila povoljniji položaj na financijskim tržištima, što se odrazilo na niže kamatne stope za kredite i lakši pristup financiranju. Takvi uvjeti olakšali su zaduživanje građana i poduzeća te donijeli veću predvidljivost u financijskom sustavu.
Istodobno, dio javnosti euro povezuje s osjetnim poskupljenjima. Cijene pojedinih proizvoda i usluga porasle su ubrzo nakon prelaska na novu valutu, a iako rast cijena nije isključivo posljedica uvođenja eura, percepcija da je život postao skuplji i dalje je snažno prisutna.
Pozitivni učinci vidljivi su i u svakodnevnom poslovanju. Plaćanja unutar eurozone postala su jednostavnija, uklonjeni su troškovi konverzije valuta, a trgovina s inozemstvom odvija se brže i transparentnije nego ranije.
Tri godine nakon uvođenja eura jasno je da je zajednička valuta donijela određene prednosti u pogledu stabilnosti i poslovanja, ali je istodobno otvorila pitanje rasta cijena i životnog standarda.
Odgovor na pitanje je li euro Hrvatskoj donio više koristi ili problema i dalje ostaje podijeljen, ovisno o tome promatra li se kroz brojke ili kroz svakodnevnu potrošnju građana.
