Srce je ključni mišićni organ koji neprekidno opskrbljuje organizam krvlju, kisikom i hranjivim tvarima. Kada oslabi i više ne može pumpati dovoljno krvi ili postane toliko ukočeno da se ne može pravilno ispuniti, dolazi do stanja poznatog kao srčana slabost. U tim okolnostima pojedini organi ostaju bez potrebne opskrbe, a višak tekućine često se nakuplja u plućima, što uzrokuje ozbiljne zdravstvene tegobe.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj približno 80.000 osoba živi sa srčanim zatajenjem. Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u zemlji te čine više od 39 posto svih smrtnih slučajeva.
Stručnjaci upozoravaju da se početni simptomi često pripisuju umoru, godinama ili slaboj kondiciji, zbog čega mnogi do liječnika dođu tek kada bolest značajno napreduje. Velik broj oboljelih već dugo živi s otežanim disanjem, smanjenom izdržljivošću i umorom pri najmanjim naporima, a da toga nije svjestan.
Srčana slabost može se razviti nakon srčanog udara, posljedica je koronarne bolesti, ali može biti i rezultat virusnih infekcija koje oštete srčani mišić. Budući da se simptomi često preklapaju s bolestima dišnog sustava, dijagnoza se ponekad postavlja prekasno.
Najvažniji upozoravajući znakovi uključuju:
- brzo i neuobičajeno zamaranje
- kratak dah i teškoće s disanjem
- osjećaj nedostatka zraka pri ležanju
- nepravilne otkucaje srca
- oticanje nogu ili trbuha
- neuobičajene bolove ili pritisak u prsima
Posebno zabrinjava što, bez liječenja, svaki drugi oboljeli sa srčanom slabošću može preminuti unutar pet godina. Zato je iznimno važno na vrijeme prepoznati simptome, započeti terapiju, redovito pratiti zdravstveno stanje i usvojiti zdravije navike — poput prestanka pušenja, održavanja zdrave tjelesne težine i redovite tjelesne aktivnosti.
