Odlukom Hrvatskog sabora iz 2025. godine, 24. ožujka službeno je prepoznat kao dan posvećen zaštiti i promociji romskog običajnog prava, čime je Hrvatska postala prva zemlja u svijetu koja je na ovaj način odala priznanje nematerijalnoj baštini romske zajednice.
Dok se 8. travnja tradicionalno slavi kao Svjetski dan Roma uz naglasak na kulturu i jezik, 24. ožujka fokus stavlja na pravni identitet i društvenu organizaciju romskog naroda. Ova inicijativa, koja je snažno podržana u lipnju i srpnju 2025. godine, ima za cilj očuvanje specifičnih normi i sustava rješavanja sporova koji su stoljećima održavali koheziju unutar romskih zajednica diljem svijeta.
Što je romsko običajno pravo?
Romsko običajno pravo (često poznato pod nazivima poput Romanipen ili sustav Kriss) predstavlja skup nepisanih pravila i moralnih načela. Ono ne zamjenjuje državne zakone, već služi kao duboki etički kodeks koji regulira međuljudske odnose, obiteljska pitanja i očuvanje časti unutar zajednice.
Zašto je ovaj datum važan za Hrvatsku?
Hrvatska se ovim činom pozicionirala kao globalni lider u zaštiti manjinskih prava. Priznavanje ovog dana nije samo simbolična gesta, već:
- Priznanje povijesti: Romi su na ovim prostorima prisutni stoljećima, a njihova tradicija dio je šireg hrvatskog kulturnog identiteta.
- Borba protiv stereotipa: Isticanjem “prava” i “poretka” unutar zajednice, razbijaju se negativne predrasude o romskom narodu.
- Očuvanje baštine: U modernom, digitalnom svijetu, usmena tradicija i običajno pravo polako nestaju, stoga je institucionalna zaštita ključna.
Obilježavanje u 2026. godini
Ovogodišnje obilježavanje 24. ožujka uključuje niz stručnih skupova u Zagrebu i drugim gradovima, gdje će pravnici, povjesničari i predstavnici romske zajednice raspravljati o suživotu tradicije i suvremenog zakonodavstva. Cilj je jasan: osnažiti romsku zajednicu kroz ponos na vlastitu povijest, istovremeno promičući punu integraciju u društvo.
