Zatvorski sustav suočava se s novim izazovom, među osobama na izdržavanju kazne sve je više starijih ljudi. Hrvatska tako mora pronaći način kako prilagoditi zatvore populaciji koja stari, baš kao i ostatak društva.
U hrvatskim kaznionicama i zatvorima trenutačno se nalazi gotovo 5.000 osoba lišenih slobode, a značajan dio njih čine stariji zatvorenici. Prema dostupnim podacima, oko 12 posto zatvorske populacije starije je od 60 godina, što otvara pitanje jesu li postojeći uvjeti dovoljno prilagođeni ljudima treće životne dobi.
Među osobama koje služe zatvorsku kaznu nalazi se više stotina starijih od 60 godina, a dio njih ima i više od 65 godina. Njihove potrebe često su drugačije od potreba mlađih zatvorenika – od češće liječničke skrbi do prilagođenog smještaja zbog smanjene pokretljivosti i kroničnih bolesti.
Posebnu pažnju privlači podatak da je najstariji hrvatski zatvorenik u dobi od čak 88 godina. On služi dugogodišnju zatvorsku kaznu zbog teškog kaznenog djela.
Osim starenja zatvorske populacije, problem predstavlja i prenapučenost. U sustavu se nalazi oko tisuću osoba više nego što su postojeći kapaciteti predviđeni primiti, što dodatno otežava osiguravanje primjerenih uvjeta za sve zatvorenike.
Hrvatska zato planira jačanje zatvorskih kapaciteta, ali i sve više mora razmišljati o posebnom pristupu starijim zatvorenicima. Jer, dok društvo stari, mijenja se i lice zatvorske populacije, iza rešetaka sve je više ljudi koji su ušli u stariju životnu dob.
