Broj ljudi koji u Hrvatskoj žive sami nikada nije bio veći. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, gotovo svako četvrto kućanstvo u zemlji danas je samačko, što znači da u njemu živi samo jedna osoba.
Trend rasta samačkih kućanstava traje već više od dva desetljeća. Početkom 2000-ih takvih je kućanstava bilo oko 18 posto, dok ih je danas gotovo 28 posto. Prosječan broj članova po kućanstvu sve se više smanjuje, s nekadašnjih 3,2 osobe po obitelji na današnjih 2,7.
Razlozi za ovakav porast mogu se pronaći u sve kasnijem ulasku u brak, odlasku mladih u inozemstvo, padu nataliteta i sve češćoj odluci pojedinaca da žive samostalno. Sve je više i starijih ljudi koji, nakon smrti supružnika ili odlaska djece, žive sami.
Najviše samačkih kućanstava bilježi se u većim gradovima i priobalju, gdje su troškovi života veći, ali i mogućnosti zaposlenja i samostalnog života dostupnije. U ruralnim sredinama situacija je nešto drukčija, no i ondje broj samaca postupno raste.
Ovaj trend donosi i određene društvene izazove, od veće izoliranosti i osjećaja usamljenosti, do potrebe za prilagodbom zdravstvenih i socijalnih politika koje bi trebale bolje pratiti demografske promjene.
U zemlji koja ubrzano stari, sve više ljudi živi samo, što ne mora nužno značiti usamljenost, ali sigurno pokazuje da se način života i obiteljske strukture u Hrvatskoj trajno mijenjaju.
