Atmosferski fenomen poznat kao naglo zagrijavanje stratosfere (SSW) u ožujku 2026. godine izazvao je potpuni kolaps i rascjep polarnog vrtloga. Ova snažna cirkulacija hladnog zraka, koja inače drži arktičku hladnoću “zarobljenu” na samom sjeveru, sada se podijelila na dva dijela, što izravno utječe na vremensku prognozu širom sjeverne polutke.
Rascjep vrtloga: Što se zapravo događa?
Polarni vrtlog je počeo gubiti snagu zbog prodora toplog zraka visoko u stratosferu, što je uzrokovalo obrat vjetrova. Umjesto jednog stabilnog i snažnog kruga, vrtlog se “rascijepao” na dvije jezgre.
- Prva jezgra se spustila preko Kanade prema sjeveroistoku Sjedinjenih Američkih Država, donoseći ekstremno niske temperature, snježne oluje i arktičke uvjete usred ožujka.
- Druga jezgra se zadržava iznad Sibira, ali njezini krakovi počinju utjecati na raspodjelu tlaka iznad Europe.
Utjecaj na Europu: “Vremenska podjela” kontinenta
Dok Amerika trpi izravan udar hladnoće, Europa se nalazi u fazi promjenjivosti. Prema trenutačnim prognostičkim modelima, rascjep vrtloga stvorio je neobičnu situaciju:
- Sjever i sjeveroistok Europe: Očekuju se neuobičajeno topli i stabilni uvjeti zbog formiranja zone visokog tlaka (anticiklone) koja potiskuje hladni zrak.
- Jugozapadna i središnja Europa: Pod utjecajem su nižeg tlaka i povremenih ciklona, što donosi nestabilno vrijeme s čestim promjenama kiše i sunca.
Što to znači za Hrvatsku?
Iako je proljeće kalendarski blizu, meteorolozi upozoravaju da kolaps polarnog vrtloga često ima “odgođeni učinak”. Obično je potrebno dva do četiri tjedna da se promjene iz visokih slojeva atmosfere potpuno manifestiraju na tlu Europe.
Za Hrvatsku to znači povećan rizik od kasnih prodora hladnoće u drugoj polovici ožujka. Ako se sibirski dio vrtloga pomakne prema zapadu, umjesto toplih atlantskih vjetrova, mogli bismo se suočiti s naglim padom temperatura, mrazom i snijegom, što predstavlja veliku opasnost za rano procvjetalu vegetaciju.
