Ove godine, požari u mediteranskim zemljama sve su češći i intenzivniji, izazivajući evakuacije i ugrožavajući velike gradove. Tisuće ljudi morali su se izolirati u katalonskom dijelu Španjolske, dok su se požari približili francuskom Marseju, piše Reuters.
Prema Europskom sustavu za praćenje šumskih požara (EFFIS), od početka godine već je uništeno preko 227.000 hektara zemljišta — što je više nego dvostruko od prosjeka za ovo doba godine u posljednjih dvadeset godina. Iako je ovo alarmantan podatak, on još ne dostiže najteže godine, poput 2003. i 2017., kada je požarima uništeno više od milijun hektara — otprilike površina Jamajke. No, ostaje otvoreno pitanje hoće li 2025. biti rekordna godina, što će se znati tek nakon što sezona požara završi.
Broj požara također je u porastu — do 8. srpnja zabilježeno je 1.118 slučajeva, što je znatno više od 716 u istom razdoblju prošle godine, navodi EFFIS.
Vruće i suho vrijeme ranije ovog mjeseca izazvalo je požare po cijelom Mediteranu, uključujući Siriju gdje je zabilježeno da je više od 3% šumskog područja uništeno, prema podacima UN-a. Na grčkim otocima Eubeji i Kreti, požari su natjerali tisuće ljudi na evakuaciju.
Stručnjaci upozoravaju da su topli, suhi ljeta u Mediteranu glavni izazov za kontrolu požara. Kada požari izbiju, suha vegetacija i snažni vjetrovi brzo ih šire i teško ih je zaustaviti. Klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju, stvarajući uvjete koji ranije izazivaju požare, povećavaju njihovu snagu i razmjer.
U posljednjih nekoliko desetljeća, emisije stakleničkih plinova — uglavnom iz sagorijevanja ugljena, nafte i plina — doveli su do porasta temperature planeta za oko 1,3 stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba. Europa je od 1980-ih zabilježila dvostruko brže zagrijavanje od globalnog prosjeka, upozorava Svjetska meteorološka organizacija.
Prema najavama, toplije temperature i u kolovozu prijete dodatnim problemima u južnoj i istočnoj Europi. Dok će južni dijelovi zadržati normalne padaline, ostatak kontinenta suočit će se s produljenom sušom, što povećava rizik od šumskih požara.
Vlade su već poduzele mjere — primjerice, Grčka je ove godine angažirala rekordnih 18.000 vatrogasaca, s ciljem ranog otkrivanja požara i smanjenja štete. Ujedinjeni narodi pozivaju na veća ulaganja u prevenciju, uključujući kontrolirane požare i obnavljanje močvara, upozoravajući da klimatske promjene do 2030. godine mogu povećati ekstremne požare globalno za 14%.
