Zapanjujuće novo predviđanje Max Planck instituta za kemiju ukazuje na to da bi klimatske promjene i onečišćenje zraka mogli odnijeti 30 milijuna života do kraja stoljeća. Znanstvenici upozoravaju da će, ako se ne poduzmu odlučne mjere, broj umrlih od tih ekoloških kriza nastaviti rasti.
Prema studiji, predviđa se da će se smrtnost povezana s onečišćenjem povećati peterostruko, dok se očekuje da će smrtnost povezana s temperaturom porasti sedam puta u odnosu na sadašnje razine.
Siromašnije regije, poput južne i istočne Azije, vjerojatno će snositi najveći teret smrti povezanih s onečišćenjem zbog starenja stanovništva i već kritičnih zdravstvenih rizika od kvalitete zraka. U međuvremenu, bogatije regije poput Sjeverne Amerike, Zapadne Europe i Australazije suočit će se s rastućom smrtnošću povezanom s ekstremnim temperaturama.
Andrea Pozzer, voditeljica studije, objasnila je putanju: “U 2000-ima oko 1,6 milijuna ljudi umrlo je svake godine zbog ekstremnih temperatura. Do 2100. predviđa se da će ta brojka dosegnuti 10,8 milijuna godišnje, što je povećanje od sedam puta. Slično, očekuje se da će onečišćenje zraka, koje je 2000-ih uzrokovalo 4,1 milijun smrti godišnje, rezultirati s 19,5 milijuna smrtnih slučajeva godišnje do kraja stoljeća”.
Studija dolazi nakon izvješća UN-a koje predviđa katastrofalno povećanje globalne temperature od 3,1 °C do 2100., dodatno naglašavajući hitnu potrebu za djelovanjem. Visoke temperature i onečišćenje zraka nisu samo ekološki problemi, već izravno ugrožavaju ljudsko zdravlje.
Jean Sciare, direktor Centra za istraživanje klime i atmosfere Ciparskog instituta, naglasio je: “Ovi nalazi naglašavaju ključnu važnost provedbe odlučnih mjera ublažavanja sada kako bi se spriječio budući gubitak života.”
Iako će zdravstvena kriza biti globalna, njezini će učinci biti različiti. Zemlje s nižim prihodima i ograničenim resursima za borbu protiv onečišćenja i starenja stanovništva izložene su povećanom riziku. Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr.
