Sustav povratne naknade u Hrvatskoj, na koji smo navikli godinama, pred vratima je najveće transformacije od svog uvođenja.
Ono što je započelo kao skupljanje isključivo plastičnih boca (PET), limenki i staklene ambalaže za pića volumena većeg od 0,2 litre, uskoro dobiva potpuno nove dimenzije. Cilj je jasan: usklađivanje s oštrim ekološkim direktivama Europske unije i drastično povećanje stope recikliranja.
Evo ključnih promjena koje nas očekuju i koje će iz korijena promijeniti naše navike odvajanja otpada.
1. Širenje asortimana: Više od samog soka i piva
Najveća novost odnosi se na vrstu ambalaže koja ulazi u sustav. Do sada su građani u trgovine vraćali uglavnom boce od sokova, vode, piva i žestokih pića. Prema novim pravilima, u sustav povratne naknade ulazi i ambalaža tekućih mliječnih proizvoda (poput mlijeka, jogurta i ostalih mliječnih napitaka), koja je godinama bila izuzeta iz ovog sustava zbog higijenskih i logističkih izazova.
Osim toga, planira se i uvođenje ambalaže drugih tekućih proizvoda koji dosad nisu bili obuhvaćeni, čime će se smanjiti količina plastike koja završava u miješanom otpadu.
2. Promjena praga volumena: Male bočice dobivaju vrijednost
Druga velika promjena tiče se volumena ambalaže. Dosadašnji donji prag od 0,2 litre se ukida ili smanjuje, što znači da će se povratna naknada plaćati i za tzv. “unučiće” (male bočice žestokih pića) te male bočice sokova i ugostiteljska pakiranja koja su dosad punila kante za smeće diljem zemlje.
3. Iznos naknade prati inflaciju i standard
S obzirom na to da je iznos od 0,07 eura (nekadašnjih 50 lipa) po boci postao premali motiv za dio građana uslijed inflacije, dulje se vrijeme raspravlja o povećanju iznosa povratne naknade. Cilj je iznos postaviti tako da bude dovoljno stimulativan za građane, ali i usklađen s prosjekom Europske unije, gdje su te naknade često znatno više.
4. Modernizacija prihvatnih centara i trgovina
Kako bi trgovine mogle podnijeti ogroman priljev nove i raznovrsnije ambalaže, nužna je modernizacija. Očekuje se uvođenje naprednijih aparata za preuzimanje boca (RVM – Reverse Vending Machines) koji će moći prepoznavati nove bar-kodove, volumene i materijale, uključujući i tetrapak ambalažu u idućim fazama.
Zašto su ove promjene nužne?
Hrvatska, kao članica EU-a, ima obvezu do kraja desetljeća osigurati da se golem postotak plastične ambalaže (čak 90% do 2029. godine) prikuplja odvojeno i šalje na recikliranje. Proširenje sustava povratne naknade pokazalo se kao najučinkovitiji model za postizanje tog cilja na starom kontinentu.
Iako će prilagodba zahtijevati napor i industrije i samih trgovaca, za građane to znači samo jedno – manje plastike u prirodi, a više reda u kućnim budžetima i ekologiji. Nova era recikliranja u Hrvatskoj službeno počinje.
