Znanstvenici su prvi put u povijesti proveli sveobuhvatnu analizu proizvodnog procesa kojim je iskovan nebeski disk iz Nebre, artefakt iz brončanog doba star više od 3600 godina. Brončani disk, otkriven 1999. u blizini njemačkog grada Nebre u istočnoj pokrajini Saska-Anhaltu, smatra se najstarijim poznatim prikazom neba na svijetu.
Studija se fokusirala na detaljan proces kovanja brončane baze diska. Otkriveno je da je metal bio zagrijan na oko 700 Celzijevih stupnjeva i da je prošao kroz deset ciklusa zagrijavanja i kovanja, procesa toplinske obrade koji se koristi kako bi materijal bio manje čvrst i lakši za obradu.
Arheolog Harald Meller rekao je da se istraživanje bavilo proizvodnim procesom brončanog diska, a ne zlatnih elemenata pričvršćenih na njega. Suvremene tehnike analize, uključujući ispitivanje mikrostrukture i snimanje, potvrdile su drevno umijeće izrade. Uzorak uzet 2002. godine i ponovno ispitan tijekom studije pružio je dodatne podatke o konstrukciji diska uz mjerenja tvrdoće. Nebeski disk iz Nebre, sa svojim zlatnim prikazima Sunca, Mjeseca i zvijezda, koristila su društva iz brončanog doba tijekom 400 godina. Godine 2013. disk je dodan u UNESCO-ov registar svjetske memorije, koji prikuplja predmete od značaja za čovječanstvo, a smatra se jednim od najznačajnijih njemačkih arheoloških nalaza.
Veliko istraživanje
Istraživanje je provedeno u suradnji s Državnim uredom za upravljanje baštinom i arheologiju Saska-Anhalta, Sveučilištem Otto von Guericke u Magdeburgu i tvrtkom DeltaSigma Analytics. Podsjećamo, godine 1999., u blizini njemačkog grada Nebre, dvojica tragača za blagom su pomoću detektora metala pronašli neobičan artefakt. Stručnjaci su zaključili da brončani disk promjera trideset dva centimetra, presvučen plavkasto-zelenom patinom sa zlatnim umecima u obliku sunca, mjeseca i zvijezda, predstavlja predmet religijskog štovanja, ali i sofisticirani astronomski sat. Radiokarbonska analiza je pokazala da je tzv. Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr.
Nebeski disk iz Nebre nastao prije više od 3.800 godina, što ga čini najstarijim poznatim prikazom svemira. Premda se isprva sumnjalo u autentičnost predmeta, struka je odbacila takve spekulacije, a o disku se od tada više-manje unisono priča kao o jednom od najvrednijih arheoloških nalaza dvadesetog stoljeća te njemačkome nacionalnom blagu, piše portal Povijest.hr.
