Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo otkrivaju zabrinjavajući trend: u Hrvatskoj redovito puši između 30 i 38 posto odraslih građana, čime se zemlja svrstava među države s najvišim udjelom pušača u Europskoj uniji. No posebno alarmira podatak da je pušenje najraširenije među mlađim odraslima, u dobnoj skupini od 25 do 34 godine, udio pušača penje se na više od 40 posto.
O problemu se raspravljalo i na stručnoj konferenciji posvećenoj ovisnosti o duhanu, na kojoj su liječnici i javnozdravstveni stručnjaci poručili da je trenutačna situacija “daleko od održive”. Pušenje je, uz lošu prehranu, nedovoljnu tjelesnu aktivnost i alkohol, među glavnim faktorima rizika za razvoj kroničnih bolesti, uključujući karcinome, kardiovaskularne bolesti i kronične bolesti pluća.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak naglasio je kako stvaran broj pušača vrlo vjerojatno premašuje službene statistike, posebno među mlađim dobnim skupinama koje rjeđe sudjeluju u istraživanjima. Dodao je da bi smanjivanje ovisnosti o duhanu trebalo postati nacionalni prioritet, jer pušenje i dalje predstavlja jedan od najvećih tereta za zdravstveni sustav.
Stručnjaci upozoravaju da Hrvatska hitno treba učinkovitije i dugoročne mjere, jače preventivne programe za mlade, bolju edukaciju, pristupačniju podršku onima koji žele prestati te strožu regulaciju prodaje duhanskih proizvoda. Bez sustavne intervencije, upozoravaju, broj pušača mogao bi ostati na opasno visokoj razini još godinama.
Jasno je da pušenje u Hrvatskoj nije samo osobni problem, nego ozbiljan javnozdravstveni izazov koji zahtijeva zajedničku akciju cijelog društva.
