Premijer Andrej Plenković otvorio je novu sjednicu Vlade fokusirajući se na strateške zakonske promjene, upravljanje kriznim situacijama te gospodarske pokazatelje koji obilježavaju početak travnja.
Veća prava potrošača i zaštita od zlonamjernih tužbi
Vlada u saborsku proceduru šalje tri važna zakona usklađena s europskom pravnom stečevinom:
- Zakon o obveznim odnosima: Cilj je potaknuti “ekonomiju popravka”. Potrošači će biti potaknuti na dulje korištenje proizvoda, čime se smanjuje otpad. Ključna novost je proširenje kruga odgovornih osoba – za neispravan proizvod štetu će se moći tražiti ne samo od proizvođača, već i od uvoznika, zastupnika, pa čak i pružatelja internetskih platformi.
- Zakon o stečaju potrošača: Postupci se sele na specijalizirane trgovačke sudove radi veće učinkovitosti.
- Zaštita od SLAPP tužbi: Novi zakon usmjeren je na zaštitu novinara, umjetnika i civilnog društva od neosnovanih i zlonamjernih sudskih postupaka kojima je cilj ušutkati javno djelovanje.
Incident na Savi i sanacija šteta od nevremena
Premijer se osvrnuo na dramatičnu akciju spašavanja kod Babine Grede, gdje je oko 30 migranata ostalo zarobljeno u močvarnom području. Prema prvim informacijama, svi su spašeni i zbrinuti bez smrtnih stradanja.
Također, najavljena je financijska pomoć za sanaciju šteta uzrokovanih olujnim nevremenom u Zagrebu i okolici. Plenković je pozvao građane na oprez i praćenje upozorenja, ističući kako službe rade na procjeni ukupnih troškova.
Gospodarstvo: Inflacija i “povijesne” uplate iz EU
Komentirajući stopu inflacije od 4,8 % u ožujku, premijer je istaknuo da je riječ o refleksiji globalnih previranja na Bliskom istoku.
”Ne vidimo potrebe niti opravdanja za dizanje cijena. Ovo nije vrijeme za stvaranje ekstra dobiti”, poručio je Plenković, naglasivši da cijene hrane (3,9 %) rastu sporije od ukupne inflacije.
Na financijskom planu, Hrvatska je primila osmu tranšu iz Plana oporavka i otpornosti u iznosu od gotovo 900 milijuna eura. Premijer je oštro odgovorio oporbi na kritike o trošenju sredstava, nabrojavši ključne investicije:
- Izgradnja vrtića i osnovnih škola.
- Projekti vodnog gospodarstva i zaštite od poplava.
- Modernizacija željeznica i nabava baterijskih vlakova.
- Obnova zgrada i digitalizacija javne uprave.
Do kraja godine očekuje se potpuna apsorpcija od gotovo 10 milijardi eura, što će, prema riječima premijera, značajno podići standard građana.
