Danas obilježavamo Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, dan posvećen uspomeni na šest milijuna Židova te milijune drugih nedužnih ljudi koji su sustavno progonjeni, mučeni i ubijeni tijekom nacističkog režima. Ovaj se dan obilježava 27. siječnja, na datum kada je 1945. godine Crvena armija oslobodila koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, simbol najvećeg i najstrašnijeg zločina u modernoj povijesti čovječanstva.
Holokaust nije bio slučajan niti spontan čin nasilja, već planski, organizirani i industrijski proveden genocid, utemeljen na ideologiji mržnje, antisemitizma, rasizma i potpune dehumanizacije. Uz Židove, žrtve su bili i Romi, osobe s invaliditetom, politički neistomišljenici, Slaveni te mnoge druge skupine koje je nacistički režim proglasio „nepoželjnima“. Sustav koncentracijskih i logora smrti, prisilnog rada, getoizacije i masovnih pogubljenja pokazao je do koje mjere može dovesti ideologija koja negira temeljnu vrijednost ljudskog života.
Sjećanje na holokaust ne smije se svesti samo na povijesnu činjenicu ili brojke, jer iza svake žrtve stoji ime, obitelj, život i budućnost koja je nasilno prekinuta. Upravo zato Međunarodni dan sjećanja ima duboko značenje, on nas obvezuje da pamtimo, ali i da učimo. Uči nas da zločini ovakvih razmjera nisu mogući bez šutnje, ravnodušnosti i postupnog prihvaćanja mržnje kao nečega normalnog.
U vremenu kada se ponovno susrećemo s porastom antisemitizma, netolerancije, govora mržnje i povijesnog revizionizma, odgovornost sjećanja postaje još važnija.
Obilježavanje ovog dana podsjetnik je da demokracija, ljudska prava i sloboda nisu trajno zajamčeni, već se moraju neprestano štititi i braniti.
Sjećajući se žrtava holokausta, odajemo počast njihovim životima, ali i jasno poručujemo da se zločini temeljeni na mržnji nikada više ne smiju ponoviti.
