U posljednje vrijeme, zabilježeni su značajni porasti plaća na najvišim razinama državne vlasti i javnog sektora. Na temelju nedavnih odluka nadležnih tijela, osnovica za obračun plaća državnih dužnosnika povećana je s 516,29 na 947,18 eura bruto, što predstavlja rast od gotovo 84 posto. Kao rezultat toga, plaće predsjednika Republike, Vlade i Sabora povećale su se za otprilike 70 posto.
Primjerice, premijer Andrej Plenković od lipnja prošle godine zarađuje znatno više nego prije – njegova neto plaća porasla je za 2423 eura, prema najnovijim podacima iz imovinske kartice. Dok je u lipnju prošle godine zarađivao 3263 eura, danas prima 5686 eura neto mjesečno, što je povećanje od gotovo 74 posto. Sličan rast zabilježen je i kod ostalih visokih dužnosnika, uključujući predsjednika Vlade, čija se plaća u istom razdoblju povećala za gotovo tri četvrtine.
Istraživali smo i koliko su porasle plaće u lokalnim vlastima i javnim institucijama unutar Varaždinske i Međimurske županije. Primjerice, ministar pravosuđa Damir Habijan, prema imovinskoj kartici iz lipnja prošle godine, imao je neto plaću od 2397 eura mjesečno. Njegov kolega, ministar obrane Ivana Anušić, od lipnja prošle godine zarađivao je 3020 eura, dok mu je sadašnja plaća 5349 eura – rast od 2329 eura, s tim da je Habijan na početku imao nižu plaću, pa se procjenjuje da mu je ona porasla za otprilike 2000 eura neto.
Među saborskim zastupnicima, također je zabilježen znatan porast plaća. Boška Ban, zastupnica SDP-a, u imovinskoj kartici iz 2025. godine navela je da zarađuje 4065 eura neto mjesečno, dok je u lipnju prošle godine mjesečno zarađivala 2153 eura. Slično je i kod Ivica Baksa, zastupnika Nezavisne platforme Sjever, čija je plaća od lipnja prošle godine narasla s 1242 na 2242 eura, što čini rast od otprilike 80 posto. Iako su podaci o povećanju plaća zastupnika objavljeni, službeni podaci s Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa još nisu dostupni.
Na lokalnoj razini, također su zabilježeni značajni skokovi plaća. Na primjer, varaždinski župan Anđelko Stričak od prošle godine je povećao primanja s 2543 na 4582 eura neto mjesečno, a varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj od prošle godine zarađuje 4628 eura, dok je lani imao 2623 eura. Čak i gradonačelnica Čakovca, Ljerka Cividini, u 2025. je upisala plaću od 4493 eura, što je znatno više u odnosu na prošlogodišnjih 2530 eura. Mursko Središće predvodi s gradonačelnikom Draženom Srpakom, čija je plaća porasla s 1753 na 3250 eura. Osim toga, voditelji javnih institucija bilježe povećanja plaća – primjerice, ravnatelj Županijske uprave za ceste Varaždinske županije, Tomislav Osonjački, od prošle godine prima 3975 eura neto, što je rast od 647 eura.
Ovi podaci odražavaju ne samo povećanje plaća na najvišim razinama vlasti, već i trend rasta plaća u cijelom javnom sektoru. Prema europskim statistikama, Hrvatska je u prošloj godini bila lider po rastu plaća u Europskoj uniji, s porastom od 17,6 posto u odnosu na godinu prije, što je znatno iznad prosjeka EU od 5,1 posto. Posebno je zapažen velik porast plaća u javnom sektoru, koji je u prvom dijelu 2023. dosegao gotovo 29 posto, dok su plaće u privatnom sektoru rasle za tek nešto više od 12 posto. Takvi trendovi povezani su s visokim stopama inflacije u zemlji, a među zemljama s najvišim rastom plaća nalaze se i Rumunjska, Poljska i Mađarska.
Ipak, istina je da mnogi radnici i umirovljenici žive s primanjima daleko od ovih brojki. Brojni zaposlenici u privatnom sektoru i dalje primaju manje od 1000 eura mjesečno, a mnogi umirovljenici s mirovinama od 300 eura teško sastavljaju kraj s krajem. S obzirom na ove razlike, postavlja se pitanje koliko političari zapravo razumiju životne realnosti građana, s obzirom da oni s plaćama od preko 4000 eura često ističu kako nam je život bolji nego ikada. U stvarnosti, većina ljudi svakodnevno živi s mnogo manjim primanjima, a to je razlog za sve veće nepovjerenje u političke elite i njihov način upravljanja.
