Naime, svoj je plan izložio na velikom komadu papira koji je postao prava senzacija. Na tom papiru, Kovač je nacrtao kružni koncept dostave hrane koji je trebao revolucionirati način na koji ljudi naručuju obroke.
U njegovom konceptu, naručitelj bi mogao naručiti hranu iz lokalnih OPG-ova (obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava). OPG bi zatim kontaktirao dostavljače koji bi preuzeli hranu i dostavili je direktno naručitelju. Ovaj ideja, koju je Kovač predstavio kao inovativnu, temeljila se na suradnji između lokalnih proizvođača i dostavljača, čime bi se potaknula lokalna ekonomija.
Prema Kovačevom planu, naručivanje dostave obavljalo bi se putem Facebooka. Ova odluka dodatno je naglasila njegovu viziju digitalizacije i modernizacije usluga. Kovač je razradio i nekoliko sitnih, ali važnih detalja. Primjerice, naglasio je da naručitelj mora jasno napisati adresu na koju želi da mu se dostavi hrana. Također, morao je specificirati koji artikl želi naručiti, uz navedenu količinu, kako bi se izbjegle situacije poput dolaska šlepera punog blitve ispred kuće.
Prema Kovačevoj skici, dostava bi se obavljala tri puta tjedno, čime bi se osigurala redovitost i dostupnost svježih namirnica. Ovaj koncept, premda možda naizgled jednostavan, predstavljao je ambiciozan pokušaj da se poveže tradicija s modernom tehnologijom i potrebama današnjeg društva.
Iako je prošlo pet godina otkako je Kovač predstavio svoj plan, mnogi se i dalje sjećaju tog trenutka kao početka jedne nove ere u dostavi hrane. S vremenom, ideje su se razvijale i prilagođavale, ali Kovačeva vizija ostaje urezana u kolektivno sjećanje kao simbol inovacija u našoj zajednici.
