Globalni klimatski uvjeti sve su izazovniji, s porastom ekstremnih vremenskih pojava kao što su vrućine, oluje i tuče, a Hrvatska ni po tome nije iznimka. U zadnje vrijeme bilježe se česti i snažni toplinski valovi, dok su nevremena sve češća i intenzivnija posljedica promjena u klimatskom sustavu. Posljedice takvih događaja najviše pogađaju poljoprivredu, infrastrukturu i zdravlje ljudi.
U Europi su tijekom lipnja i srpnja zabilježeni neki od najjačih toplinskih valova u posljednjim desetljećima, s temperaturama koje su često prelazile 40°C. Znanstvene analize pokazuju da su klimatske promjene najmanje utrostručile broj smrti tijekom tih valova, s dodatnih 1500 smrtnih slučajeva u 12 europskih gradova. Prošle godine, kontinent je zabilježio najteže poplave od 2013. godine, s više od 335 žrtava i štetom od 18 milijardi eura. Fenomen poznat kao hydroclimate whiplash, koji uključuje naizmjenične razdoblje suše i oluja, postaje sve češći i izaziva destabilizaciju okoliša te povećava rizik od šumskih požara.
Ako se nastave trenutačne emisije stakleničkih plinova, Zemlja bi već za tri godine mogla probiti kritičnu granicu od 1,5 °C zagrijavanja u odnosu na predindustrijske razine. To je najnovije upozorenje od više od 60 vodećih klimatologa, koji su u svojim procjenama upozorili na ubrzano zagrijavanje planeta. Iako je 2015. godine gotovo 200 država postiglo sporazum o ograničavanju globalnog porasta temperature na 1,5 °C, nastavak sagorijevanja fosilnih goriva i sječa šuma ugrožava te ciljeve. BBC prenosi kako se globalne aktivnosti i dalje usmjeravaju prema povećanju emisija ugljikovog dioksida, što izaziva brzu eskalaciju problema, ističe prof. Piers Forster s Sveučilišta u Leedsu.
Od 2020. godine, znanstvene projekcije su se povećale, a “ugljični proračun” — količina CO₂ koju možemo emitirati da bismo zadržali zagrijavanje ispod 1,5 °C — smanjio se s 500 milijardi tona na samo 130 milijardi do 2025. godine. Ako emisije ostanu na sadašnjim razinama od približno 40 milijardi tona godišnje, taj proračun će biti potrošen za otprilike tri godine. Trenutno, stopa zagrijavanja iznosi oko 0,27 °C po desetljeću, što je brže od bilo kakvih povijesnih podataka. Ako se trend nastavi, globalno zagrijavanje od 1,5 °C moglo bi se ostvariti već do 2030.
Glavni razlog ovih promjena su emisije stakleničkih plinova, no dodatnu ulogu odigrao je i smanjen učinak aerosola — sitnih čestica koje imaju učinak hlađenja na planetu. Sadašnja akumulacija energije rezultira topljenjem ledenjaka, podizanjem razine mora i zagrijavanjem oceana, koji apsorbiraju čak 90% viška topline. Ovaj proces dovodi do povećanja razine mora i prijeti brojnim obalnim područjima diljem svijeta.
Smanjenje emisija CO₂ od izuzetne je važnosti nego ikada. Od 1990-ih godina, stopa porasta razine mora udvostručila se, povećavajući rizik od poplava u obalnim gradovima. Iako se čini da se emisije polako usporavaju s uvođenjem obnovljivih izvora energije, stručnjaci naglašavaju kako su “brza i stroga” smanjenja emisija ključna za budućnost. Svako dodatno zagrijavanje povećava ozbiljnost vremenskih ekstremuma, poput topljenja leda i porasta razine mora, te je od presudne važnosti da se tijekom sljedećeg desetljeća poduzmu odlučne mjere za smanjenje emisija i usporavanje procesa zagrijavanja planeta.