Horvat, predstavio je izmjene u politici kreditiranja.
Naglasio je da nove mjere najviše utječu na građane s mjesečnim primanjima od 1.600 eura i više. “Ako ste ranije imali plaću od 2.000 eura, mogli ste dobiti stambeni kredit od 250.000 eura na 30 godina. S novim pravilima, maksimalni iznos pada na 200.000 eura. Klijent može dobiti i do 50.000 eura manje kredita, a s povećanjem plaće taj iznos raste. Primjerice, na plaću od 2.500 eura razlika iznosi 70.000 eura,” pojasnio je.
Dodao je da to stvara problem jer su cijene nekretnina visoke, a do stana je sve teže doći. Horvat ipak vidi i olakšavajuće okolnosti. “HNB je predvidio da se oko 20 posto kredita može odobriti uz određena izuzeća, prema starim uvjetima. Na taj način klijenti lakše dolaze do kredita,” istaknuo je. Spomenuo je i da još uvijek postoji značajna potražnja za stambenim kreditima, poticajem čega je i uredba o povratu dijela PDV-a na kupljene nekretnine.
Savjetovao je planiranje kao ključni alat kako bi se izbjegla prekomjerna zaduženost. Podsjetio je da su zbog inflacije kamatne stope porasle s 2–2,5% na oko 4%. “I to su i dalje među najnižim kamatnim stopama u Europi; puno niže nego u prošlosti kad su bile 7–8%. S obzirom na to da inflacija usporava, kamate polako padaju pa danas iznose oko 3–3,1%,” kazao je. “Razlike u kamatnim stopama postoje, a banke često nude promotivne uvjete. No kamata ne bi trebala biti jedini kriterij. Banke različito računaju kreditnu sposobnost i pokrivenost nekretninom. Tu kreditni posrednici imaju prednost jer surađuju s više banaka i mogu savjetovati klijente,” dodao je Horvat.
Spomenuo je da klijenti često traže najnižu kamatu, ali baš u banci s najnižom kamatom često ne mogu dobiti kredit. “Treba uzeti u obzir sve faktore i napraviti detaljne izračune prije donošenja odluke,” zaključio je. Horvat je upozorio da klijenti u financijskim problemima često biraju pogrešna kratkoročna rješenja. “Najčešće se ide na prebacivanje troškova na karticama, korištenje minus računa ili uzimanje gotovine na još uvijek kratkoročne rate. Dugoročno su to najskuplji krediti. Najoptimalnije je potražiti pomoć čim se problem primijeti jer postoje instrumenti poput moratorija ili refinanciranja,” poručio je.
