Iako se u javnosti često stvara dojam da je stanovanje u Hrvatskoj postalo gotovo nedostižno za velik dio građana, najnoviji podaci Eurostata nude nešto umjereniju sliku. Prema europskim statistikama, Hrvatska se ne nalazi među državama s najvećim opterećenjem kućanstava troškovima stanovanja.
Jedan od ključnih pokazatelja koji Eurostat prati jest udio stanovništva koje na stanovanje, uključujući najamninu, kredit i režijske troškove, troši više od 40 posto svojih raspoloživih prihoda. U Hrvatskoj je taj udio relativno nizak u usporedbi s većinom članica Europske unije, osobito u urbanim sredinama.
Podaci pokazuju da tek mali dio građana u hrvatskim gradovima prelazi prag ozbiljnog financijskog opterećenja, dok je europski prosjek znatno viši. U pojedinim državama članicama, osobito na jugu i sjeveru Europe, znatno veći broj kućanstava suočava se s nemogućnošću podmirivanja osnovnih stambenih troškova.
Prosječni udio troškova stanovanja u ukupnim prihodima hrvatskih kućanstava također je ispod prosjeka Europske unije. To znači da, unatoč rastu cijena nekretnina i najma posljednjih godina, stanovanje u Hrvatskoj i dalje ne predstavlja jednako velik financijski teret kao u nizu drugih europskih zemalja.
Važno je naglasiti da Eurostat koristi jedinstvenu metodologiju koja omogućuje usporedbu među državama, ali ne mora u potpunosti odražavati subjektivni osjećaj građana. Naime, iako statistike pokazuju povoljniju poziciju Hrvatske, visoke cijene nekretnina, niska dostupnost stanova i razlike u primanjima i dalje ostaju ozbiljni izazovi, osobito za mlađe generacije i podstanare.
