Prekid opskrbe prirodnim plinom kroz Ukrajinu ponovno je otvorio važna pitanja o cijenama i opskrbi plinom, a postavlja se i pitanje hoće li doći do novog vala energetske krize, ističe glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić, u najnovijem izvještaju “Fokus tjedna”.
Naime, na prijelazu iz stare u novu godinu cijena prirodnog plina porasla je gotovo na 50 eura po megavatsatu (MWh), nakon što je tijekom listopada bila stabilna unutar raspona od 35 do 38 eura. Glavni uzrok ovog rasta cijena su niže temperature od očekivanih, koje su povećale potrošnju i brže praznile skladišta plina. Krajem prosinca, potrošnja plina bila je najviša u posljednje tri zimske sezone, sa 13 posto većim iznosom od prosjeka.
Do ove zime, Europa je kompenzirala manjak plina smanjenjem potrošnje i nabavkom LNG-a iz zemalja poput SAD-a, Katara i Alžira. Međutim, trenutna potrošnja nadilazi očekivanja, a popunjenost skladišta plina u EU iznosi samo 69 posto, što je 15 postotnih bodova manje nego prošle godine. Uz to, do kraja ožujka 2023. i 2024. razina zaliha plina u EU mogla bi pasti na 30-40 posto, što bi značilo potrebu za povećanom kupovinom plina, osobito LNG-a, po znatno višim cijenama, što bi dodatno opteretilo potrošače.
Pritisak na cijene električne energije također raste zbog nestabilne proizvodnje iz obnovljivih izvora, što je dodatno otežano negativnim ekonomskim pokazateljima iz Njemačke, gdje se broj otkaza povećava. Sve to naglašava rizik od nove energetske krize, osobito s obzirom na ovisnost o plinu kao ključnom energentu za proizvodnju električne energije.
HUP ističe da Hrvatska mora otvoriti tržište električne energije kako bi povećala ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije (OIE) te smanjila cijene za tvrtke ispod prosjeka EU-a. Osim toga, nužno je hitno donijeti odluku o jediničnoj naknadi za priključenje na elektroenergetsku mrežu, koja kasni već dvije godine, a zbog koje su blokirane investicije vrijedne 2,6 milijardi eura.
Također, HUP naglašava potrebu za bržim procesima ishođenja dozvola, jer Hrvatska ima jedan od najdužih procesa u EU-u. Uz to, potrebna su ulaganja u modernizaciju elektroenergetske mreže i razvoj baterijskih kapaciteta. U tom kontekstu, hitno je potrebno donijeti novi desetogodišnji plan razvoja hrvatske prijenosne mreže kako bi se osigurala stabilna i pouzdana opskrba energijom u budućnosti.
