Predsjednik vlade, Andrej Plenković, predstavio je u Saboru izvješće o održanim sastancima Europskog vijeća, uključujući i nedavni sastanak između Europske unije i zapadnog Balkana u prosincu. Istaknuo je da su ovakvi sastanci postali uobičajeni, što nije bio slučaj u razdoblju od 2003. do 2018. godine. Na inicijativu Hrvatske i susjednih zemalja, ponovno su pokrenuti ovi skupovi, s prvim održanim u Sofiji 2018. godine, a slijedili su sastanci u Zagrebu 2020. i Brdu kod Kranja 2021.
Plenković je naglasio da se sastanci sada održavaju gotovo svake godine, što je ranije bilo nezamislivo, i označio to kao politički uspjeh koji pridaje važnost zapadnom Balkanu unutar EU. Cilj ove politike je približiti države zapadnog Balkana Europskoj uniji.
Tijekom prosinačkog skupa, Hrvatska je također naglasila potrebu za usklađivanjem vizne politike kako bi se spriječilo nelegalno useljavanje. Plenković je istaknuo čvrstu poziciju svih članica EU u vezi s migracijama, koja je usmjerena na zaštitu vanjskih granica, kako bi se izbjegli politički problemi koji su proizašli iz migrantskog vala 2015. godine.
Premijer je izrazio snažnu potporu Ukrajini na sastancima Europskog vijeća, iako su postojale određene rezerve jedne članice. Naglasio je da Rusija izdvaja značajan dio svog proračuna za rat, što podupire ratnu ekonomiju. Plenković je poručio da Hrvatska ne smije zaboraviti Ukrajinu, zemlju koja je prva priznala Hrvatsku u UN-u.
Najavio je i posjet ukrajinskog premijera Denisa Šmihala Hrvatskoj u narednim tjednima.
