Samo jedna tjedna injekcija lijekova poput Ozempica, Wegovyja ili Mounjara može drastično smanjiti apetit korisnika. U prosjeku, osobe koje koriste ove GLP‑1 agoniste dnevno unesu gotovo 700 kalorija manje nego prije, ne zbog svjesnog odricanja ili dijete, već zato što mozak više ne šalje signale gladi kao nekad. Taj fenomen, poznat kao “Ozempic efekt”, ne ostaje ograničen na područje medicine — on duboko utječe na navike potrošača, a time i na prehrambenu industriju.
Korisnici ovih lijekova spontano prestaju konzumirati gazirane napitke, grickalice, slatkiše i crveno meso, dok istovremeno raste interes za voće, povrće, orašaste plodove i obroke s visokom nutritivnom vrijednošću. Ne dolazi do klasične samodiscipline — ljudi jednostavno više ne osjećaju želju za “comfort foodom”. Neurokemija preuzima kontrolu nad ponašanjem koje se stoljećima temeljilo na emocijama, impulsima i društvenim navikama.
Prema analizi američke banke Morgan Stanley, kućanstva koja koriste GLP‑1 lijekove u prosjeku troše 6 % manje na prehrambene proizvode, što iznosi i do 416 dolara godišnje po obitelji. Najviše su pogođeni proizvođači zaslađenih napitaka, industrijskih obroka i visokokaloričnih grickalica, a prodaja tih kategorija već bilježi dvoznamenkasti pad. Promjena dolazi tiho, ali snažno — proizvodi koji su donedavno dominirali policama supermarketa više nisu poželjni.
Veliki igrači reagiraju brzo. Nestlé, primjerice, lansira liniju smrznutih jela s manjim porcijama i fokusom na funkcionalnu prehranu. Danone ulaže u proteinske jogurte s niskim udjelom šećera, dok se strategije brendiranja pomiču prema porukama poput “manje, ali kvalitetnije”. Ambalaža više ne sugerira obilje, nego pametne, nutritivno bogate izbore, usklađene s biološkim potrebama nove generacije potrošača.
U Europi se trend širi sporije nego u SAD-u, no rast je i dalje značajan. Prema procjenama Deutsche Banka i Euromonitora, do 2030. godine Europa bi mogla imati više od 15 milijuna korisnika GLP‑1 lijekova. Trgovine već sada bilježe porast potražnje za proizvodima s oznakama poput “protein-rich”, “low-carb” i “meal replacement”, a sve više kupaca traži obroke s niskim glikemijskim indeksom i dodatke prehrani usmjerene na kontrolu težine i energije.
Lijekovi za mršavljenje poput Ozempica nisu samo revolucija u liječenju pretilosti, piše bug.hr, već kulturni faktor koji mijenja globalne prehrambene obrasce. Promjenom osjećaja gladi dolazi i do transformacije potrošnje, pa prehrambena industrija mora redefinirati vlastitu ulogu. Tko se prilagodi — preživi. Tko se zadrži na starim modelima, ostaje iza.
