Nova analiza europskih navika konzumacije alkohola donijela je jasniju sliku o tome kako stoje pojedine države, ali i gdje se Hrvatska nalazi na toj osjetljivoj ljestvici. Dok neke zemlje bilježe povećanje potrošnje, druge uspijevaju smanjiti ukupnu količinu popijenog alkohola, što izravno utječe na javno zdravlje i dugoročne rizike.
Podaci pokazuju da se Hrvatska smjestila otprilike u sredinu europskog prosjeka. Prema dostupnim brojkama, prosječan stanovnik stariji od 15 godina godišnje popije oko 10,8 litara čistog alkohola. To nas svrstava u skupinu država koje nemaju ekstremno visoku potrošnju, ali ni onu nisku koja se bilježi u nekim zapadnim zemljama.
Zanimljiv je podatak da Hrvatska ima jednu od najnižih stopa tzv. opijanja u kratkom vremenu, što znači da građani rjeđe posežu za većim količinama alkohola odjednom. Ipak, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da ni umjerena, ali redovita konzumacija nije bez rizika. Dugoročno može dovesti do kardiovaskularnih bolesti, problema s jetrom i povećanog rizika od malignih oboljenja.
Dok pojedine države, poput Portugala ili Španjolske, bilježe rast potrošnje alkohola, druge ulažu u edukaciju i preventivne programe kako bi smanjile rizike povezane s alkoholom. Hrvatska se, prema svemu sudeći, nalazi na prekretnici, navike nisu alarmantne, ali ni dovoljno dobre da bi se zanemarile.
Podaci iz europskih izvješća tako ponovno otvaraju pitanje: prati li Hrvatska trend smanjenja potrošnje ili bez većih strategija riskira ostati zaglavljena u zoni koja dugoročno ne donosi dobrobit ni pojedincima ni društvu?
