Prošli tjedan Vlada je donijela novu Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti.
U odnosu na indeks iz 2018. godine, svi gradovi bilježe rast po svim ključnim socio-ekonomskim pokazateljima. Inače, indeks razvijenosti donosi se prema pokazateljima – stopi nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskim prihodima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općem kretanju stanovništva, stopi obrazovanosti, te indeksu starenja.
U odnosu na indeks razvijenosti iz 2018., kada je u Hrvatskoj bilo 304 jedinice lokalne samouprave koje su bile ispodprosječno razvijene, te 252 koje su bile iznadprosječno razvijene, prema novim indeksima razvijenosti 287 jedinica lokalne samouprave ima indeks ispodprosječne razvijenosti, dok njih 269 ima indeks iznadprosječne razvijenosti. U odnosu na 2018. godinu, sada je 17 više iznadprosječno razvijenih gradova i općina.
Najrazvijeniji su gradovi oni u VIII skupini, koji pripadaju prvoj četvrtini iznadprosječno rangiranih – Bakar, Biograd na Moru, Buzet, Cres, Čakovec, Dubrovnik, Dugo Selo, Grad Zagreb, Hvar, Kastav, Koprivnica, Krk, Makarska, Mali Lošinj, Nin, Novalja, Novigrad – Cittanova, Opatija, Pazin, Poreč – Parenzo, Pula – Pola, Rijeka, Rovinj – Rovigno, Samobor, Solin, Sveta Nedelja (Zagrebačka županija), Umag – Umago, Varaždin, Velika Gorica, Zabok, Zadar i Zaprešić. Za jedan stupanj razvijenosti u odnosu na ranije rangiranje otišlo je Dugo Selo, iz VII. u VIII. skupinu.
U VII skupini su gradovi Crikvenica, Duga Resa, Gospić, Ivanec, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Korčula, Kraljevica, Krapina, Križevci, Labin, Ludbreg, Oroslavje, Osijek, Prelog, Rab, Split, Stari Grad, Supetar, Sveti Ivan Zelina, Šibenik i Vodnjan – Dignano.
U VI. skupini su gradovi koji se prema vrijednosti indeksa nalaze u trećoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave, a to su Bjelovar, Buje – Daruvar, Delnice, Donja Stubica, Đurđevac, Kaštela, Klanjec, Novi Marof, Novi Vinodolski, Ogulin, Omiš, Pag, Požega, Pregrada, Sisak, Trogir, Varaždinske Toplice, Vinkovci, Virovitica, Vis, Vodice, Vrbovec i Zlatar. Inače, Ogulin i Đurđevac su se u odnosu na 2018. godinu, popele iz V. u VI. skupinu.
U V. gradova, koji se nalaze u zadnjoj četvrtini iznadprosječno rangiranih su Čazma, Drniš, Komiža, Kutina, Našice, Orahovica, Ozalj, Pakrac, Petrinja, Ploče, Senj, Sinj, Slavonski Brod, Slunj i Vukovar.
U IV. skupini su gradovi koji se prema vrijednosti indeksa nalaze u prvoj četvrtini ispodprosječno rangiranih, a to su Benkovac, Čabar, Đakovo, Lepoglava, Lipik, Metković, Mursko Središće, Nova Gradiška, Opuzen, Otočac, Valpovo, Vrgorac i Županja.
U III. skupini su gradovi u drugoj četvrtini ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave, a to su Belišće, Garešnica, Imotski, Knin, Novska, Obrovac, Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Pleternica, Slatina, Trilj i Vrbovsko.
U II. skupini, odnosno trećoj četvrtini ispodprosječno rangiranih gradova su Beli Manastir, Glina, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Kutjevo i Skradin, a u I. nije niti jedan grad. (L.K.), izvor gradonacelnik.hr
