Na našem portalu već smo prenosili primjere prakse koja potrošačima sve češće prolazi nezapaženo, smanjenje količine ili kvalitete proizvoda uz istu ili višu cijenu. Iako smo o tome već pisali, novi slučajevi pokazuju da se problem samo produbljuje i da se trend nastavlja nesmanjenim intenzitetom.
Ovoga puta ponovno se u fokus javnosti našla domaća prehrambena industrija pod stranim vlasništvom. Potrošači su primijetili da su neka pakiranja značajno smanjena, iako ambalaža vizualno ostaje gotovo ista. Tako se, primjerice, lisnato tijesto koje je godinama bilo pakirano u 500 grama sada prodaje u verziji od 450 grama. Slična je situacija i sa smrznutom blitvom, čije se pakiranje smanjilo sa 750 na 650 grama.
Riječ je o trendu poznatom kao shrinkflacija – postupnom smanjivanju težine ili volumena proizvoda pri nepromijenjenoj cijeni. Paralelno s tim bilježi se i skimflacija, kod koje se smanjuje kvaliteta sastojaka. U praksi to znači da su čokolade danas s manjim udjelom kakaa nego prije, dok su salame bogatije masnoćama i aditivima, a manje onim što bi potrošači očekivali.
Takve promjene mnogi stručnjaci smatraju prikrivenim oblikom inflacije, jer kupci na prvi pogled teško primjećuju da dobivaju manje vrijednosti za onoliko koliko plaćaju. Nekoliko europskih država već je zakonski propisalo obavezno označavanje proizvoda čija je težina smanjena ili je receptura izmijenjena.
U situaciji kada se slični primjeri pojavljuju sve češće, postavlja se pitanje treba li i Hrvatska razmotriti slične mjere. Potrošači sve otvorenije izražavaju nezadovoljstvo, a praksa smanjivanja pakiranja postala je toliko uobičajena da se kupci s pravom pitaju – gdje je granica?
