Neočekivani vanjskopolitički potezi bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa izazvali su ozbiljne potrese u Europi, natjeravši tamošnje čelnike da ubrzano razmotre vlastite obrambene alternative. Među najosjetljivijim pitanjima sada se nameće i razvoj europskog nuklearnog štita, što uključuje i Njemačku, državu koja se dosad oslanjala na američku vojnu prisutnost, piše konzervativni The Wall Street Journal, a prenosi Jutarnji list.
Najizgledniji budući njemački kancelar i lider demokršćana Friedrich Merz otvorio je vrata raspravi o tome može li europski nuklearni štit biti širi od sadašnje francusko-britanske strukture. U razgovoru za Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung, na pitanje treba li Njemačka razviti vlastiti nuklearni arsenal, odgovorio je kako “trenutno za to nema potrebe”. No, kako ističe WSJ, ovime nije u potpunosti odbacio tu mogućnost. Trump je svojim potezima, uključujući odluku o prestanku vojne i obavještajne potpore Ukrajini te neočekivano približavanje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, uzdrmao dosadašnji status quo i srušio dugogodišnje političke tabue.
Za razliku od Francuske i Velike Britanije, koje imaju vlastite nuklearne kapacitete, Njemačka se godinama oslanjala na američke vojne baze na svom teritoriju. Kao potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, Berlinu je zabranjeno razvijati takvo naoružanje, dok je u sklopu sporazuma koji je omogućio ponovno ujedinjenje odustao od nuklearnih ambicija. No, američko taktičko nuklearno oružje i dalje je smješteno u zračnoj bazi Büchel, spremno za uporabu u slučaju da američki predsjednik izda takvu zapovijed, navodi WSJ. Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr.
