Gusti, neobično oblaci poznate saharske prašine prekrili su u petak nekoliko gradova u Grčkoj, uključujući i glavni grad Atenu. Prašina u zraku, poznata kao “saharska prašina”, smanjila je vidljivost u brojnim područjima i obojila horizont u narančasto.
Saharska prašina je fini pijesak i prašina koju vjetrovi podignu s površine Sahare – najveće pustinje na svijetu – i prenesu u atmosferu, često tisućama kilometara daleko. Isti prizori zabilježeni su i prošle godine u ovo doba.
Inače, saharski pijesak, porijeklom iz najveće pustinje na svijetu – Sahare, redovito prelazi granice Afrike i putuje tisućama kilometara nošen snažnim vjetrovima. Ova pojava nije rijetkost, već prirodni proces poznat kao atmosferski prijenos pijeska, koji godišnje premješta stotine milijuna tona čestica iz pustinje prema Europi, Americi i čak Karibima. Pijesak najčešće putuje u višim slojevima atmosfere, a na tlu se pojavljuje kao sloj crvenkasto-smeđe prašine.
Prelazi granice i ne staje
Osim što vizualno mijenja pejzaže i ostavlja sloj prašine na vozilima, zgradama i biljkama, saharski pijesak ima i značajan utjecaj na okoliš. Njegov mineralni sastav često obogaćuje tlo u tropskim prašumama poput Amazone, gdje doprinosi plodnosti tla. Također, može utjecati na klimu, jer čestice u atmosferi reflektiraju sunčevu svjetlost i mogu smanjiti temperaturu u određenim regijama.
Ipak, postoji i negativna strana ovih pustinjskih oblaka. Pijesak može uzrokovati probleme s disanjem, osobito kod ljudi s respiratornim bolestima poput astme. U visokoj koncentraciji, lebdeće čestice pijeska predstavljaju zdravstveni rizik, pogoršavajući kvalitetu zraka. Zbog toga meteorološke službe redovito izdaju upozorenja kada se očekuje dolazak saharske prašine. Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr.
