Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 553 eura, dok se taj iznos povećava na 623 eura kada se isključe korisnici s najnižim mirovinama, a uključe oni s višim iznosima. Zabrinjavajuće je da čak 26 posto umirovljenika prima minimalnu mirovinu od 395 eura. S druge strane, braniteljske mirovine prelaze 1.200 eura, dok saborske mirovine idu iznad 2.000 eura.
Prema podacima iz prosinca, među 1.227.747 korisnika prosječna mirovina iznosila je 553 eura. Kada se izuzmu 188.880 korisnika koji primaju mirovine na temelju međunarodnih ugovora, prosjek se povećava na 623 eura. Važno je napomenuti da ovaj prosjek uključuje i mirovine ostvarene prema posebnim propisima. Bez tih iznosa, prosječna mirovina pada na 507 eura.
Mirovine se razlikuju od grada do grada, pri čemu su najniže u Vukovaru, a najviše u Zagrebu, Rijeci i Dubrovniku. Udio mirovina u prosječnoj plaći smanjio se s 47,1 posto na 46,5 posto zbog blagog rasta prosječne plaće, koja iznosi 1.340 eura za listopad. Ipak, udio mirovina u plaći veći je nego u posljednjim godinama, iako je u razdoblju od 2013. do 2015. godine bio iznad 47 posto.
U Hrvatskoj ima 271.416 ljudi s najnižim mirovinama od 395 eura, što čini manje od 30 posto prosječne plaće, a više od 26 posto građana živi s manje od 400 eura mjesečno. Ovaj porast najnižih mirovina rezultat je stagnacije plaća radnika, što utječe na izračun mirovina temeljenih na radnom stažu.
Obiteljske mirovine prima 157.477 korisnika, a prosječna iznosi 483 eura, dok je prosječna invalidska mirovina 419 eura za gotovo 85.000 korisnika. Mnogi od njih još čekaju isplatu inkluzivnog dodatka koji bi im olakšao život.
Starosne mirovine u prosjeku iznose 614 eura, dok prijevremene ne prelaze 570 eura. U te iznose uključene su i braniteljske mirovine, koje prosječno iznose 1.213 eura i značajno utječu na ukupnu statistiku.
Rashodi za mirovine također rastu, a do prosinca je na njih potrošeno gotovo 7,5 milijardi eura, s predviđanjem da će do kraja godine taj iznos porasti na 8,4 milijardi eura. Osim mirovina, troškovi uključuju i druge oblike mirovinskih primanja.
Povoljnija slika može se uočiti u omjeru radnika i umirovljenika, koji je danas 1,39, u usporedbi s 1,15 prije deset godina. U Istri je taj omjer dva radnika na jednog umirovljenika, dok je u Sisačko-moslavačkoj županiji odnos 1:1.
