Dok se u javnosti često ističe rast prosječnih plaća kao pozitivan gospodarski pokazatelj, za milijune hrvatskih umirovljenika te brojke nose gorku poruku. Najnovije analize pokazuju da snažan rast plaća, kojemu svjedočimo u proteklim mjesecima, nema očekivani pozitivan učinak na visinu mirovina onih koji su cijeli život proveli u radnom odnosu.
Sustav koji “kažnjava” rad
Glavni problem leži u samoj strukturi izračuna i usklađivanja mirovina. Iako se mirovine dva puta godišnje usklađuju s rastom plaća i troškova života (inflacijom), model usklađivanja – čak i onaj najavljeni povoljniji od 85:15 u korist bržeg faktora rasta – i dalje ne uspijeva premostiti jaz između zaposlenih i umirovljenika.
Za sadašnje umirovljenike, činjenica da su plaće radnika u javnom ili privatnom sektoru značajno porasle ne znači automatski i dostojanstvenu mirovinu. Naime, radničke mirovine, koje su rezultat desetljeća rada i uplaćivanja doprinosa, sve više zaostaju za standardom koji diktiraju današnje cijene.
Udio mirovine u plaći i dalje u padu
Jedan od najzabrinjavajućih podataka je kontinuirano nizak udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći. Dok plaće nominalno rastu zbog nedostatka radne snage i rasta troškova života, mirovine taj tempo prate s velikim zakašnjenjem.
Stručnjaci upozoravaju da se “generacijski jaz” produbljuje:
- Kašnjenje usklađivanja: Povećanja plaća koja se dogode u prvom polugodištu, umirovljenici na svojim računima osjete tek mjesecima kasnije, dok inflacija u međuvremenu “pojede” veći dio tog povećanja.
- Formula koja ne štiti najslabije: Unatoč uvođenju dodataka i promjenama u formuli usklađivanja, radnička mirovina ostaje niska jer se temelji na godinama staža i uplatama iz prošlih desetljeća kada su plaće bile neusporedivo niže.
Što to znači za budućnost?
Poruka je jasna: samo povećanje plaća trenutnih radnika nije jamstvo boljeg života za umirovljenike. Bez dubinske reforme koja bi trajno podigla bazu radničkih mirovina i osigurala da one realno prate kupovnu moć, umirovljenici će ostati na margini gospodarskog rasta.
Dok se Vlada hvali rekordnim povećanjima, umirovljeničke udruge podsjećaju da “rekordni postoci” na male osnovice znače tek nekoliko desetaka eura više – iznos koji jedva pokriva rast cijena osnovnih živežnih namirnica, a kamoli režija i lijekova.
