Sredstva koja građani tijekom radnog vijeka uplaćuju u drugi mirovinski stup mogu postati dio nasljedstva, ali način nasljeđivanja ovisi o nekoliko okolnosti, ponajprije o tome je li osoba već počela primati mirovinu i koji je oblik isplate odabrala.
Ako član fonda preminu prije nego što ostvari pravo na mirovinu, a članovi njegove obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu, tada nasljednici mogu zatražiti cjelokupan iznos ušteđenih sredstava s njegovog osobnog računa u drugom stupu. Da bi to pravo ostvarili, potrebno je u ostavinskom postupku prijaviti sredstva iz drugog stupa i dostaviti pravomoćno rješenje o nasljeđivanju društvu koje upravlja fondom. U tom dokumentu mora jasno stajati da se nasljeđuju sredstva iz II. stupa.
U slučajevima kada je osoba već primala mirovinu iz drugog stupa, mogućnost nasljeđivanja ovisi o vrsti ugovora koji je sklopljen s mirovinskim osiguravajućim društvom. Ako je ugovorena doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem, nasljednici mogu nastaviti primati isplate do kraja tog razdoblja. U slučaju zajedničke doživotne mirovine, nakon smrti korisnika isplata prelazi na bračnog partnera, a ako i on preminu u zajamčenom razdoblju, sredstva pripadaju nasljednicima. Postoje i modeli koji omogućuju jednokratnu isplatu preostalog iznosa, dok kod ugovora bez zajamčenog razdoblja nasljednici nemaju pravo na preuzimanje sredstava.
Pri odabiru vrste mirovine važno je uzeti u obzir osobne i obiteljske okolnosti jer taj izbor izravno utječe na mogućnost nasljeđivanja. Također je potrebno na vrijeme provesti sve potrebne postupke i dostaviti odgovarajuću dokumentaciju fondu kako bi sredstva bila isplaćena zakonitim nasljednicima.
