Rastući troškovi života i inflacija sve više utječu na odluke građana o trenutku umirovljenja. Sve veći broj zaposlenih razmatra mogućnost da odlazak u mirovinu odgodi za nekoliko godina kako bi si osigurali stabilniju financijsku situaciju u starijoj dobi.
Glavni razlog takvog razmišljanja je pad kupovne moći mirovina, koje često ne prate dovoljno brzo rast cijena osnovnih životnih potreba poput hrane, stanovanja i energenata.
U mnogim državama europskog prostora već se godinama potiče dulji ostanak na tržištu rada. Građani koji ostanu raditi i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu mogu ostvariti znatno veći iznos mjesečnih primanja u starosti.
Takvi modeli uključuju dodatke na mirovinu za svaku dodatnu godinu rada te mogućnost kombiniranja rada i djelomične mirovine. U nekim slučajevima dulji ostanak na tržištu rada može povećati ukupna primanja i do trećine u odnosu na standardni izračun.
Sve izraženije demografske promjene i pritisak na mirovinske sustave dodatno potiču trend kasnijeg umirovljenja u brojnim državama.
Ipak, odluka o umirovljenju ostaje individualna i ovisi o zdravlju, financijskoj sigurnosti i osobnim planovima svakog radnika.
