Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) razotkrili su zabrinjavajući trend u mirovinskom sustavu: dok prosječna invalidska mirovina za sve korisnike iznosi 516 eura, oni koji su tek nedavno ostvarili pravo na nju primaju znatno niže iznose.
Statistika koja upozorava
Prema službenim brojkama, mirovinski sustav trenutno opslužuje tisuće korisnika invalidskih mirovina, no razlika između “starih” i “novih” umirovljenika postaje sve vidljivija. Prosjek od 516 eura održavaju dugogodišnji korisnici i usklađivanja mirovina, no stvarnost za nove invalidske umirovljenike znatno je surovija.
Podaci pokazuju da su primanja novih korisnika često ispod praga dostojanstvenog života, što otvara pitanje adekvatnosti socijalne zaštite za najranjivije skupine društva.
Zašto novi korisnici primaju manje?
Stručnjaci ističu nekoliko ključnih razloga za ovakav pad iznosa kod novih rješenja o mirovini:
- Kraći radni staž: Mnogi novi korisnici odlaze u invalidsku mirovinu s manje godina staža zbog bolesti ili nesreća na radu, što izravno utječe na izračun.
- Niže osnovice osiguranja: Promjene u gospodarskim kretanjima i prekidi u radnom odnosu tijekom radnog vijeka rezultiraju manjim uplatama doprinosa.
- Zakonske promjene: Modeli izračuna mirovina mijenjali su se tijekom godina, često ne idući u korist onih koji u sustav ulaze kasnije.
Usporedba s općim prosjekom
Iako se na prvi pogled iznos od 516 eura može činiti stabilnim, on je i dalje značajno niži od prosječne starosne mirovine u Hrvatskoj. Kada se taj iznos stavi u kontekst rasta troškova života, inflacije i cijena lijekova koji su neophodni ovoj populaciji, jasno je da invalidski umirovljenici spadaju u jednu od najugroženijih skupina.
Posebno zabrinjava činjenica da novi korisnici nerijetko primaju iznose koji su blizu zajamčene minimalne naknade, što ih stavlja u izravan rizik od siromaštva.
Zaključak
Podaci HZMO-a još su jednom potvrdili potrebu za reformom sustava invalidskih mirovina. Dok se postojeće mirovine usklađuju dva puta godišnje, startne pozicije za nove umirovljenike postaju sve nepovoljnije. Bez sustavne intervencije države, jaz između potreba i stvarnih primanja osoba s invaliditetom nastavit će se produbljivati.
