Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je službeno izvješće Registra nuspojava cijepljenja za 2024. godinu, prema kojemu su u Hrvatskoj prijavljene ukupno 63 sumnje na nuspojave nakon cijepljenja. Riječ je o padu od oko jedne četvrtine u odnosu na prethodnu godinu, kada su evidentirane 83 prijave.

Iz HZJZ-a napominju kako većina prijava otpada na očekivane, blage i prolazne reakcije te da sam broj prijava ne odražava stvarnu učestalost nuspojava, s obzirom na to da se uobičajene reakcije poput kratkotrajne boli na mjestu uboda ili blago povišene temperature najčešće niti ne prijavljuju. Važno je naglasiti i da ovo izvješće ne obuhvaća cjepiva protiv covida-19, koja se analiziraju u zasebnim dokumentima.

Najviše prijava izvan obveznog programa, prednjači Gardasil 9

Od ukupno 63 prijave, njih 27 odnosilo se na cjepiva iz Programa obveznog cijepljenja, dok se 36 prijava odnosilo na cjepiva izvan tog okvira.

Najveći broj pojedinačnih prijava (ukupno 15) zabilježen je nakon primjene devetovalentnog cjepiva protiv humanog papilomavirusa (HPV) – Gardasil 9, koje se nalazi izvan obveznog programa. Dodatnih šest prijava zabilježeno je kada je ovo cjepivo primijenjeno istodobno s onim protiv difterije, tetanusa i dječje paralize.

• Simptomi: Nakon samostalne primjene Gardasila najčešće su prijavljivane lokalne reakcije, povišena temperatura, koprivnjača, vrtoglavica, slabost i mučnina.
• Iznimka: Zabilježen je i jedan slučaj sumnje na epileptični napad neposredno nakon cijepljenja (kratkotrajni gubitak svijesti s nevoljnim trzajima), što je zahtijevalo dodatno medicinsko praćenje.

Reakcije na obvezna dječja cjepiva

Kada je riječ o cjepivima iz obveznog programa, statistika pokazuje sljedeće:

• Cjepivo protiv ospica, zaušnjaka i rubele (MoPaRu): Zabilježeno je 6 samostalnih prijava te još 4 nakon istodobne primjene s cjepivom protiv dječje paralize. Simptomi su uključivali svrbež, osip, koprivnjaču i temperaturu, uz po jednu sumnju na postvakcinalne ospice i zaušnjake. Iz HZJZ-a ističu da su ti oblici bolesti iznimno rijetki, blagi, prolaze spontano te da cijepljena osoba nije zarazna za okolinu.
• Šestovalentna cjepiva: Evidentirano je ukupno 7 prijava (od kojih dvije u kombinaciji s pneumokoknim cjepivom). Uglavnom se radilo o opsežnim lokalnim reakcijama većim od 5 centimetara (koje se inače javljaju kod 1 do 10 posto cijepljene djece), nemiru, razdražljivosti i proljevu. Sve su se reakcije povukle bez posljedica uz primjenu hladnih obloga ili simptomatske terapije.

Nakon zasebne primjene konjugiranih pneumokoknih cjepiva (Synflorix i Prevenar 13) u 2024. godini nije zabilježena nijedna prijava. Ostatak prijava odnosio se na pojedinačne slučajeve nakon cijepljenja protiv krpeljnog meningoencefalitisa, gripe, tetanusa, rotavirusa, vodenih kozica i bjesnoće.

Povijesni uspjeh cijepljenja i problem s hripavcem

U sklopu izvješća, HZJZ je podsjetio na ključne povijesne podatke koji zorno prikazuju učinkovitost sustavnog cijepljenja:

• Ospice, rubela, difterija i dječja paraliza uspješno su eliminirane u Hrvatskoj (nema trajnog domaćeg prijenosa).
• Obolijevanje od zaušnjaka smanjeno je za 99%, akutnog hepatitisa B za 96%, invazivne Hib bolesti za 94%, a tuberkuloze za više od 98%.

Jedina iznimka ostaje hripavac, čiji se uzročnik i dalje ciklički širi zbog slabljenja imuniteta s vremenom (bilo stečenog cijepljenjem ili preboljenjem). U velikoj epidemiji koja je započela sredinom 2023. godine zabilježeno je više od 6.660 oboljelih, od kojih 1.863 u prvim mjesecima 2024. godine.

Cijepni obuhvat u padu kod starije djece i odraslih

Dok je cijepni obuhvat djece u prvoj godini života i dalje na visokim granicama (između 90,9% i 95,5%), HZJZ upozorava na vidljiv pad postotaka kod docjepljivanja. Dobna skupina / CjepivoPostotak obuhvata Prva doza MoPaRu (nakon 12. mj. života)90,1% Druga doza MoPaRu (upis u 1. razred)89,4% Docjepljivanje (DI-TE-PER) u 2. godini života88,6% Docjepljivanje (DI-TE-PER) u 6. godini života86,6% Šezdesetogodišnjaci (DI-TE program)29,9%

Iz HZJZ-a na kraju poručuju kako Registar prvenstveno služi kao sigurnosni mehanizam za rano otkrivanje neočekivanih reakcija. Svaka teža ili neuobičajena nuspojava prolazi rigoroznu dodatnu istragu, a u slučaju pronalaska sigurnosnog signala, sustav je spreman hitno reagirati, što uključuje i potencijalno povlačenje spornih serija cjepiva s tržišta.