Nakon nekoliko mjeseci relativnog smirivanja, inflacija u Hrvatskoj ponovno je pokazala zube. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku objavljenoj početkom ožujka 2026., cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u veljači su na godišnjoj razini skočile za 3,8 posto.
Povratak na stare razine
Ovaj podatak označava ubrzanje u odnosu na siječanj, kada je inflacija iznosila 3,4 posto. Ovime se stopa rasta cijena vratila na razinu iz studenoga prošle godine, prekidajući trend blagog usporavanja koji su građani s nadom iščekivali. Na mjesečnoj razini (veljača u odnosu na siječanj), cijene su u prosjeku porasle za 0,3 posto.
Hrvatska kao “crna ovca” eurozone?
Dok se prosječna inflacija u eurozoni polako stabilizira, Hrvatska se učvrstila na nepopularnom drugom mjestu po brzini rasta cijena. Prema podacima Eurostata (mjereno harmoniziranim indeksom HICP), lošiju situaciju od Hrvatske u veljači je imala samo Slovačka sa stopom od 4,0 posto.
Za usporedbu, prosječna godišnja stopa inflacije u cijeloj eurozoni u siječnju je iznosila tek 1,7 posto, što znači da cijene u Hrvatskoj rastu dvostruko brže od europskog prosjeka.
Što najviše poskupljuje?
Iako će detaljni podaci biti objavljeni sredinom ožujka, prve analize ukazuju na ključne generatore rasta:
- Usluge: Bilježe najsnažniji zamah, što je posebno vidljivo u ugostiteljstvu i turizmu pred nadolazeću sezonu.
- Hrana i piće: Iako više ne rastu dvoznamenkastim stopama, i dalje značajno doprinose ukupnom indeksu.
- Stanovanje i režije: Kategorija koja uključuje energiju i održavanje doma i dalje predstavlja veliki teret za kućne budžete.
Uzroci uporne inflacije
Ekonomski stručnjaci ističu nekoliko razloga zašto je inflacija u Hrvatskoj “žilavija” nego u ostatku EU:
- Snažna potražnja u turizmu: Pritisak cijena u uslužnom sektoru ne popušta zbog izvrsnih turističkih rezultata.
- Tržište rada: Manjak radne snage uzrokuje pritisak na rast plaća, što poslodavci potom prelijevaju u konačne cijene svojih proizvoda i usluga.
- Geopolitički faktori: Rat na Bliskom istoku i nesigurnost na tržištu energenata predstavljaju stalni rizik od novih šokova.
Ubrzanje inflacije na 3,8 posto hladan je tuš za nade o brzom povratku na ciljanih dva posto koje priželjkuje Europska središnja banka. Za hrvatske građane to znači nastavak opreznog upravljanja kućnim budžetima i pripremu za još jednu godinu skupoće koja nas drži u samom vrhu europskih statistika.
