Najnoviji rezultati državne mature ponovno su otvorili pitanje stvarne vrijednosti školskih ocjena. Iako su brojni maturanti tijekom srednjoškolskog obrazovanja imali zaključene ocjene „odličan“, dio njih na završnom ispitu nije uspio ostvariti ni minimalan broj bodova potreban za prolaz.
Prema službenim statističkim podacima, ovogodišnjem ljetnom roku državne mature pristupilo je više od 25 tisuća učenika iz srednjih škola diljem Hrvatske. Prosječni rezultati pokazuju blagi pad uspjeha na zahtjevnijim razinama ispita, osobito iz Hrvatskog jezika i Matematike.
Posebnu pozornost javnosti privukla je činjenica da je 262 učenika palo državnu maturu iz predmeta iz kojeg su tijekom školovanja imali zaključenu ocjenu pet. Najviše takvih slučajeva zabilježeno je iz Hrvatskog jezika i Matematike, dok je najmanji broj neuspjeha zabilježen na ispitu iz Engleskog jezika.
Iako je taj broj manji nego prošle godine, kada je sličan ishod imalo više od 400 maturanata, razlika između školskih ocjena i rezultata na standardiziranom ispitu i dalje je izrazita.
Osim onih koji su pali ispit, zamjetan je i porast broja učenika koji su, unatoč petici u školi, na maturi ostvarili tek dovoljan uspjeh. To dodatno potvrđuje tezu da ocjene dobivene tijekom školovanja ne odražavaju uvijek stvarnu razinu znanja.
Stručnjaci već godinama upozoravaju da kriteriji ocjenjivanja nisu ujednačeni u svim školama te da državna matura, kao vanjski ispit, često razotkriva razlike koje tijekom školovanja ostaju nevidljive.
Rezultati ovogodišnje mature ponovno su potaknuli raspravu o tome treba li mijenjati sustav ocjenjivanja, način pripreme učenika ili samu strukturu ispita. Dok jedni smatraju da je matura realan pokazatelj znanja, drugi upozoravaju da učenici nisu jednako pripremljeni za ispitne zahtjeve.
Jedno je sigurno – razlika između školskih petica i rezultata na državnoj maturi ostaje problem koji obrazovni sustav više ne može ignorirati.
