Prema najnovijim statističkim podacima, Republika Hrvatska je u trećem kvartalu 2025. godine uspjela smanjiti proračunski manjak, koji je ponovno zabilježen ispod ključne granice od tri posto udjela u bruto domaćem proizvodu (BDP). To je signal pozitivnijeg fiskalnog trenda u odnosu na prethodni kvartal.
Prema sezonski prilagođenim podacima europskog statističkog ureda, udjel proračunskog manjka u BDP-u iznosio je 2,9 % u trećem tromjesečju prošle godine, što predstavlja smanjenje u odnosu na 3,8 % zabilježeno u drugom kvartalu.
Ovaj rezultat znači da hrvatski proračun ponovno funkcionira u okviru fiskalnih pravila koja predviđaju održavanje manjka ispod tri posto BDP-a, što je i ciljni kriterij u mnogim europskim zemljama. U istom razdoblju u eurozoni prosječni manjak iznosio je oko 3,2 % BDP-a, pokazali su podaci statističkog ureda.
Na pad manjka utječu kombinacija čimbenika, rast BDP-a, stabilniji prihod od poreza i kontrola rashoda, iako troškovi javne potrošnje i dalje ostaju visoki, što je trend zabilježen i u drugim članicama EU-a.
Pad manjka ispod tri posto važno je s aspekta fiskalne stabilnosti jer olakšava planiranje državnih financija, poboljšava kreditni rejting i povećava povjerenje investitora. Također, takva razina manjka ima utjecaj na pristup Europskom semestru i mogućnost financiranja kroz europske fondove.
U kontekstu rasta javnog duga, koji se također smanjuje relativno prema BDP-u, a Hrvatska se nalazi ispod prosjeka eurozone, ovi trendovi predstavljaju važan pokazatelj fiskalne retencije i odgovornog upravljanja državnim financijama.
