U hrvatskom javnom prostoru godinama je vrijedila dogma: Slovenija je ekonomski nedostižna, a njihove su plaće standard kojem tek težimo. Međutim, nedavna analiza poznatog matematičara i financijskog stručnjaka Toni Miluna, koju je prenio portal Dnevno.hr, sugerira povijesni preokret. Prema izračunima koji uzimaju u obzir paritet kupovne moći i troškove života, Hrvati bi po prvi put mogli reći da su „jači“ od svojih susjeda.
Brojke koje iznenađuju: Neto vs. Realna plaća
Iako je prosječna neto plaća u Sloveniji i dalje nominalno viša (oko 1.653 eura naspram hrvatskih 1.511 eura), Milun ističe da taj podatak ne otkriva cijelu istinu. Ključ je u onome što za taj novac možete kupiti.
Kada se u jednadžbu ubace cijene dobara i usluga, situacija se mijenja u korist Hrvatske. Prema analizi, hrvatska realna plaća omogućuje kupnju 11 % više proizvoda i usluga nego slovenska.
„Nekad smo gledali u Sloveniju i mislili: da barem imamo plaće poput njihovih. Prema podacima koje imamo, oni više nemaju veće realne plaće od nas“, ustvrdio je Milun, uz duhovitu ogradu: „Nisam Plenkijev plaćenik, ali ovo su brojke.“
Zašto je život u Sloveniji postao „skuplji“?
Glavni razlog ovog preokreta nisu cijene hrane u trgovinama, koje su često slične, već drastičan porast troškova stanovanja i režija u Sloveniji.
- Najam i režije: U Sloveniji su ovi troškovi „otišli u nebo“.
- Porezno opterećenje: Iako Slovenci imaju veći bruto iznos na ugovoru (često i za 500 eura više od Hrvata), država im uzima znatno veći dio kroz poreze i doprinose (oko 350 eura više nego u RH).
Hladan tuš: Druga strana medalje
Ipak, nije sve tako crno-bijelo. Kritičari ovakvih analiza, poput onih koje prenosi Dnevno.hr u kasnijim tekstovima, upozoravaju na tzv. „cherry picking“ (biranje samo povoljnih podataka). Dok paritet kupovne moći ide u korist Hrvatske, drugi indikatori i dalje daju prednost Sloveniji:
- BDP po stanovniku: Slovenija je i dalje na oko 90 % prosjeka EU, dok je Hrvatska na otprilike 78 %.
- Medijalna plaća: Dok prosjek podižu visoke plaće, medijan (iznos koji prima „srednji“ radnik) u Sloveniji je i dalje stabilniji, a društvo je manje socijalno raslojeno.
- Dodaci na plaću: U Sloveniji su naknade za prijevoz i regres često zakonski jače regulirane i izdašnije nego u Hrvatskoj.
Možemo li bolje?
Iako statistika pokazuje da se jaz između Zagreba i Ljubljane drastično smanjio, Milun zaključuje kako ove brojke ne smiju biti razlog za euforiju, već putokaz. „Ovdje govorimo o prosjeku, a mnogi građani i dalje jedva spajaju kraj s krajem. Moramo i možemo bolje“, poručio je.
Hrvatska je, čini se, prestala biti „siromašni susjed“, ali stvarni osjećaj blagostanja na računima građana još uvijek kaska za statističkim grafikonima.
