Hrvatska je u ožujku 2026. godine ponovno zauzela neslavno prvo mjesto u eurozoni po stopi inflacije. Prema prvoj procjeni Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, potrošačke su cijene u našoj zemlji na godišnjoj razini skočile za 4,8 %, što je značajno ubrzanje u odnosu na veljaču, kada je inflacija iznosila 3,8 %.
Dok se ostatak eurozone bori s prosječnom inflacijom od 2,5 %, Hrvatska se bori s unutarnjim i vanjskim pritiscima koji su ponovno gurnuli cijene prema gore.
Što je najviše poskupjelo?
Glavni “krivac” za ovaj skok su energenti, čije su cijene na godišnjoj razini porasli za nevjerojatnih 11,3 %. Uz njih, značajan pritisak na novčanike građana nastavljaju vršiti usluge i hrana:
- Usluge: + 7,8 %
- Hrana, piće i duhan: + 3,9 %
- Industrijski neprehrambeni proizvodi: blagi pad ili stagnacija.
Samo u odnosu na veljaču ove godine, cijene su u prosjeku porasle za 1,2 %, što pokazuje da se trend poskupljenja, unatoč ranijim predviđanjima o smirivanju, ponovno zaoštrio.
Zašto smo najgori u eurozoni?
Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, istaknuo je da su trenutni geopolitički sukobi, posebice na Bliskom istoku i oko Hormuškog tjesnaca, uzrokovali poremećaje u opskrbi naftom. To je cijenu sirove nafte tipa Brent zadržalo iznad 100 dolara po barelu, što se izravno prelilo na hrvatske benzinske crpke i račune za energiju.
Iza Hrvatske, na listi zemalja s najvišom inflacijom u eurozoni, slijedi Litva s 4,5 %, dok su najniže stope zabilježene u Finskoj i Italiji, gdje se rast cijena zadržao ispod 1,5 %.
Što nas čeka dalje?
Ekonomisti upozoravaju da bi se ovi troškovi mogli dodatno preliti na ostale sektore ako se cijene energenata uskoro ne stabiliziraju. Iako se očekuje da će inflacija na razini cijele 2026. godine biti oko 2,5 %, trenutni podaci nimalo ne ohrabruju građane koji svakodnevno svjedoče sve višim cijenama u trgovinama.
Konačni podaci za ožujak bit će objavljeni 16. travnja, no prve procjene rijetko griješe – Hrvatska trenutačno drži titulu najskuplje članice europske monetarne unije.
