Hrvatska se prošle godine našla među državama Europske unije s najvećim porastom izdvajanja za socijalnu zaštitu. Prema službenim podacima Ministarstva financija i Eurostata, država je u 2024. potrošila oko 91 milijun eura na socijalne naknade građanima i kućanstvima, što je 14 milijuna eura više nego godinu ranije. Ovakav rast, od gotovo 18 posto, svrstao je Hrvatsku odmah iza Estonije, dok su Rumunjska i Bugarska zabilježile sličan trend povećanja. Istodobno, najmanji rast rashoda imale su Grčka, Švedska i Italija.
Najveći doprinos povećanju troškova imao je inkluzivni dodatak, nova naknada koja je uvedena početkom 2024. godine. Riječ je o objedinjenoj pomoći namijenjenoj osobama s invaliditetom i drugim ranjivim skupinama, a pravo na nju ostvaruje sve veći broj građana. Zbog proširenih kriterija i viših iznosa, ovaj oblik pomoći postao je jedan od najvažnijih segmenata socijalnog sustava. Prema podacima Ministarstva rada, već u prvih osam mjeseci 2025. država je na socijalne naknade potrošila više od 65 milijuna eura, što ukazuje da će ova godina biti rekordna po izdvajanjima.
Osim inkluzivnog dodatka, povećana su i izdvajanja za vaučere za struju i energente, čiji je iznos s 50 podignut na 70 eura, a ostvaruje ih više od 100 tisuća korisnika. Značajan rast vidljiv je i u obiteljskim naknadama. Država je prošle godine za porodiljne i rodiljne naknade izdvojila oko 350 milijuna eura, što je više nego 2023., kada je taj iznos iznosio 322 milijuna eura. Izdvajanja za dječji doplatak porasla su s 145 na 187 milijuna eura, a povećanje se nastavlja i u 2025. zbog izmjena cenzusa i proširenja prava.
Prema Eurostatu, rashodi za socijalnu zaštitu u Europskoj uniji u 2024. dosegnuli su gotovo pet bilijuna eura, što je povećanje od oko sedam posto u odnosu na prethodnu godinu. U prosjeku, članice EU-a na socijalna davanja izdvajaju 27 posto BDP-a. Hrvatska je nešto ispod tog prosjeka, s oko 23 posto, ali s izrazito visokim godišnjim rastom. Najveći udio u socijalnim izdvajanjima čine mirovine i zdravstvena skrb, dok manji dio odlazi na pomoć osobama s invaliditetom, nezaposlenima, djeci i ugroženim kućanstvima.
Prema sadašnjim podacima, Hrvatska će i ove godine premašiti prošlogodišnji rekord u socijalnim izdvajanjima. U prvih osam mjeseci već je potrošeno više od dvije trećine prošlogodišnjeg proračuna, a dodatni rast očekuje se zbog novih prava i isplata krajem godine. Rast socijalnih naknada rezultat je kombinacije većih potreba građana, inflacijskog pritiska i širenja prava kroz nove zakone. Iako država na ovaj način nastoji ublažiti socijalne razlike, stručnjaci upozoravaju da je dugoročno ključno jačati zapošljavanje i ekonomski rast kako bi se sustav socijalne skrbi mogao održivo financirati.
Ukupna izdvajanja za socijalne naknade prošle godine iznosila su 91 milijun eura, što je 14 milijuna više nego 2023., a rast od 17,8 posto svrstao je Hrvatsku na drugo mjesto u Europskoj uniji. Vaučer za energente iznosi 70 eura i koristi ga oko 100 tisuća građana.
