Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način. Čuvena je to rečenica iz romana ‘Ana Karenjina’ Lava Tolstoja. Da je bezvremenska pokazuje i primjer jedne Hrvatica koja je nedavno u Facebook grupi Pravni savjeti anonimno podijelila svoju priču.
“Godine 1993. sam otkupila stan u kojem su živjeli roditelji i mlađi brat. Otišla sam raditi ‘van’ i tamo ostala, a 1998. je otac preminuo. Stan je prebačen na majčino ime”, započinje ona svoju priču. I tu počinje prava zavrzlama. Njen brat je prije 13 godina predložio prodaju stana kako bi roditeljima kupili kuću. Ona je pristala, ne znajući da će poslije imati velikih problema zbog toga.
“Meni je rečeno da kuća glasi na majčino ime. Svo vrijeme sam ih, ne pomagala, nego doslovno uzdržavala, jer, navodno, nisu imali od čega živjeti, majčina mirovina je bila niska, a brat je ostao bez posla…”, nastavila je.
Igra iza leđa
No, brat se razveo od žene s kojom ima dijete i u kuću doveo drugu suprugu, odvjetnicu. Sestra je nastavila slati novac za uređenje kuće i okućnice. Prošle godine brat je preminuo, a ona – ostala bez svega.
“Naravno da sam ga pokopala, kao ranije oca i majku, da bih na kraju saznala da je kuća odmah prebačena na ime pokojnog brata i da ja apsolutno nikakva prava nemam. Ne postojim. Sve je dobila njegova bivša supruga jer se brine o djetetu, koje je u međuvremenu psihički oboljelo. Svo to vrijeme obje su žene znale istinu, ali su me lagale do posljednjeg trenutka”, ustvrdila je.
Ovakvih je slučajeva mnogo, pa smo i mi zbog ove priče bili poslali upit odvjetnicima specijaliziranima za imovinsko pravo, kako bi nam dali savjete što raditi u ovakvoj situaciji. Žena koja je ostala bez nasljedstva ističe kako je u cijeloj priči sreća to što ju nikad nije zanimalo materijalno, ali je svejedno povrijeđena postupkom svog brata.
Objašnjenje odvjetnice
Odvjetnica Nataša Kovar napominje kako sukladno Zakonu o nasljeđivanju Republike Hrvatske predviđa institut nužnih nasljednika kako slijedi (niže navodim samo neke odredbe o nužnim nasljednicima ne sve zakonske odredbe koje se tiču nužnog dijela):
“Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni drug.
Ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali predci nužni su nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život.
Nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja.
Nužni je dio povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnoga dijela. Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr.
