Glavni grad Azerbajdžana, Baku, domaćin je ovogodišnje UN-ove konferencije o klimi, COP 29, koja se održava na kraju godine obilježene ekstremnim vremenskim uvjetima: rekordnim vrućinama, smrtonosnim olujama, poplavama i odronima diljem svijeta.
Na konferenciju je pristiglo 72 tisuće sudionika iz više od 190 zemalja, uključujući gotovo sve svjetske čelnike, političare, aktiviste i znanstvenike. Cilj ovog susreta je zajednička akcija za zaustavljanje ubrzanog globalnog zatopljenja, izvještava HRT.
Ovogodišnji COP naziva se i financijskim jer je fokus stavljen na prikupljanje sredstava kako bi se pomoglo gospodarstvima siromašnijih zemalja da pređu s fosilnih goriva na održive izvore energije. Međutim, konferenciju prate kritike jer se održava u zemlji koja se znatno oslanja na fosilna goriva — čak 50 posto BDP-a Azerbajdžana dolazi od izvoza nafte i plina.
Na otvorenju konferencije, azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev odgovorio je na kritike, optuživši protivnike za dvostruke standarde. Kazao je da su prirodni resursi poput nafte i plina “dar od Boga” te istaknuo kako Azerbajdžan ulaže napore u tranziciju prema zelenoj energiji.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je da će 2024. biti najtoplija godina otkad se vrše mjerenja, naglasivši kako vremenski ekstremi uzrokovani klimatskim promjenama nanose velike štete diljem svijeta. Istaknuo je kako je nužno povećati financijska ulaganja za ograničavanje globalnog zagrijavanja te osigurati podršku zemljama koje najviše trpe posljedice klimatskih promjena.
Hrvatsku na konferenciji predstavljaju premijer Andrej Plenković, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te ministar gospodarstva Ante Šušnjar. Plenković sudjeluje i na sastanku “World Climate Action Summit”.
Siromašni plaćaju najvišu cijenu
Guterres je u svom govoru upozorio na nepravdu klimatskih promjena, rekavši kako bogatije zemlje najviše doprinose problemu, dok siromašne plaćaju najveću cijenu. “Zvuk koji čujete otkucaj je sata. U završnici smo odbrojavanja ograničavanja globalnog zagrijavanja na jedan i pol stupanj i vrijeme nije na našoj strani. Kada je riječ o globalnom gospodarstvu, poremećaji u opskrbnom lancu posvuda povećavaju troškove, uništene žetve povisuju cijene hrane, uništene kuće povećavaju premije osiguranja. Cijeli članak pročitajte na dnevno.hr.
