Troškovi grijanja za hrvatska kućanstva u nadolazećim godinama mogli bi znatno porasti, a procjene pokazuju da bi prosječna obitelj godišnje mogla izdvajati i do 200 eura više nego danas. Razlog se krije u novim europskim pravilima vezanim uz oporezivanje emisija ugljikova dioksida, koja će zahvatiti energente poput prirodnog plina, loživog ulja i drugih fosilnih goriva.
Riječ je o proširenju sustava trgovanja emisijama na sektor zgradarstva i prometa, koji bi se trebao početi primjenjivati u drugoj polovici desetljeća. U praksi to znači da će se trošak emisija CO2 postupno ugrađivati u cijenu energenata koje građani koriste za grijanje svojih domova, što će se neminovno odraziti na mjesečne račune.
Hrvatska se pritom nalazi među zemljama koje bi mogle osjetiti izraženiji udar, budući da velik dio kućanstava još uvijek ovisi o fosilnim izvorima energije. Procjene pokazuju da bi godišnji izdaci za grijanje mogli porasti za oko 200 eura po kućanstvu, što predstavlja ozbiljno opterećenje za kućne budžete, osobito u zimskim mjesecima.
U nekim drugim državama Europske unije povećanja bi mogla biti i veća, dok postoje i primjeri zemalja koje su ranije uvele slične modele naplate te sada bilježe stabilnije ili čak niže troškove. Razlika je uglavnom u tome koliko su sustavi grijanja modernizirani i koliko se koristi obnovljiva energija.
Najveći teret poskupljenja osjetit će građani s nižim primanjima, starije osobe te oni koji žive u energetski neučinkovitim zgradama. Kao moguće rješenje navodi se ulaganje u bolju toplinsku izolaciju, zamjenu zastarjelih sustava grijanja te veće korištenje obnovljivih izvora energije, poput dizalica topline i solarnih sustava.
Iako su ove mjere dio šire europske strategije smanjenja emisija i borbe protiv klimatskih promjena, za mnoge građane one će u praksi značiti veće račune i potrebu za prilagodbom. U idućim godinama pitanje grijanja tako bi moglo postati jedno od ključnih socijalnih i ekonomskih tema u Hrvatskoj.
