Prema izvještaju švicarske tvrtke za tehnologiju kvalitete zraka IQAir, samo sedam zemalja na svijetu ispunilo je sigurne razine onečišćenja zraka tijekom 2023. godine.
Izvještaj o svjetskoj kvaliteti zraka, koji je nedavno objavljen, koristi podatke s više od 30.000 mjernih stanica u 134 zemlje, teritorija i regija.
Od tih, 124 su prekoračile sigurne razine PM2.5 (sitnog čestičnog materijala), prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Ove mikroskopske čestice, promjera manjeg od 2,5 mikrona, mogu dospjeti duboko u pluća i čak ući u krvotok. Povezane su s bolestima srca i pluća, visokim krvnim tlakom, povećanim rizikom od astme, depresijom, anksioznošću i prijevremenom smrću.
Koje su to sedam zemalja koje zadovoljavaju sigurne razine kvalitete zraka?
Tih sedam zemalja koje su zadovoljile sigurnu smjernicu od 5 mikrograma po kubičnom metru zraka (µg/m3) ili manje, jesu Australija, Estonija, Finska, Grenada, Island, Mauricijus i Novi Zeland.
Portoriko, Bermuda i Francuska Polinezija također su bile u okviru sigurnih razina.
U Europi, Island je imao najčišći zrak s 4 µg/m3, slijede ga Estonija s 4,7 µg/m3 i Finska s 4,9 µg/m3.
Među zemljama Europe, Hrvatska je pokazala najveći napredak u smanjenju razina PM2.5 u 2023., s padom godišnjeg prosjeka za više od 40% u odnosu na 2022.
Ovo je postignuto kroz niz mjera koje su uključivale: povećanje korištenja obnovljivih izvora energije: Više od 31% ukupne energije u Hrvatskoj sada dolazi iz obnovljivih izvora, što je znatno iznad prosjeka EU-a od 23%.
Politika postupnog ukidanja ugljena: Hrvatska je uvela plan za postupno ukidanje ugljena do 2033. godine, što značajno smanjuje emisije onečišćujućih tvari.
Smanjivanje emisija metana: Cilj je smanjiti emisije metana za 30% ispod razine iz 2020. do 2030. godine, što dodatno pridonosi čišćem zraku.
Zaustavljanje krčenja šuma: Do 2030. godine, Hrvatska planira zaustaviti krčenje šuma, što pomaže u apsorpciji CO2 i poboljšanju kvalitete zraka.
Zbog ovih nastojanja, Hrvatska je prešla iz žute u zelenu kategoriju prema IQAir-ovom izvještaju, što znači da su razine onečišćenja zraka do tri puta iznad sigurnog standarda smanjene, čime se zemlja klasificira kao manje onečišćena u usporedbi s mnogim drugim europskim zemljama.
Izvještaj također ističe da Hrvatska nije samo uspjela poboljšati kvalitetu zraka, već je i postala primjer kako se mogu implementirati efektne ekološke politike unatoč izazovima kao što su gospodarske aktivnosti i industrijska proizvodnja. Uspjeh Hrvatske u ovom segmentu omogućio je da se njeni gradovi, posebice Zagreb, Split i Rijeka, značajno popravili na ljestvici kvalitete zraka.
Međutim, kao i kod svake zemlje, postoje područja gdje je kvaliteta zraka još uvijek problematična, posebice u industrijskim zonama i tijekom zimskih mjeseci zbog povećane upotrebe ložišta na čvrsto gorivo. Ali, s ovim pozitivnim trendovima, Hrvatska pokazuje da je na pravom putu prema još čišćem zraku za svoje građane.
Znanstvenici ocjenjuju da je onečišćenje zraka globalna zdravstvena katastrofa. Prema podacima organizacije IQAir, samo sedam zemalja na planetu zadovoljava standarde Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za kvalitetu zraka. U Europi, to su Finska, Island i Norveška. Ostale četiri zemlje koje dišu čistim zrak su neke iz Afrike i Azije, ali njihova imena nisu navedena u izvoru.
Pakistan i Indija vode na listi najonečišćenijih zemalja, s razinama PM2.5 kojih je 14, odnosno 10 puta više nego što je sigurno. Indija je dom četiri najonečišćenije grada na svijetu, a najgori je industrijski grad Begusarai u sjeveroistočnoj Indiji. Tajikistan i Burkina Faso prate na četvrtom i petom mjestu po onečišćenju zraka, s PM2.5 koji je devet puta iznad prihvatljivih standarda.
U sjevernoj Americi, Kanada je prvi put u povijesti IQAir-ovih izvještaja proglašena najonečišćenijom zemljom, s 13 najonečišćenijih gradova u regiji. Izvještaji o kvaliteti zraka služe kao važan poziv na akciju za smanjenje razina onečišćenja, posebice u područjima gdje žive ranjive i manje zastupljene skupine ljudi.
U Europi, mnoge zemlje spadaju u zelenu kategoriju, što znači da su razine onečišćenja do dva puta iznad sigurnih standarda. Među njima su Švedska, Irska, Norveška, Portugal, Lihtenštajn, Danska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Andora, Latvija, Ukrajina, Nizozemska, Luksemburg, Švicarska, Njemačka, Belgija, Francuska, Austrija, Španjolska i Rusija. Europski gradovi su pokazali napredak u odnosu na izvještaj iz 2022., s 54% gradova klasificiranih kao zeleni u 2023., u usporedbi s 39% godinu prije.
Žute kategorije, koja označava onečišćenje do tri puta iznad sigurnog standarda, uključuju zemlje kao što su Litva, Češka, Mađarska, Malta, Slovačka, Bugarska, Poljska, Cipar, Slovenija i Italija.
Hrvatska upravo prelazi iz žute u zelenu kategoriju, dakle postigla je značajan uspjeh u borbi protiv onečišćenja zraka.
Hitno su potrebni napori za “upravljanje uzrocima prekogranične magle i smanjenje ovisnosti o sagorijevanju kao izvoru energije”, kaže Aidan Farrow, viši znanstvenik za kvalitetu zraka u Greenpeaceu International. “U 2023. godini onečišćenje zraka ostalo je globalna zdravstvena katastrofa”, dodaje on, naglašavajući važnost implementacije rješenja za ovaj problem.
