Financijski podaci za prošlu godinu otkrivaju zanimljiv, ali i pomalo zabrinjavajući trend: građani Hrvatske istodobno povećavaju štednju, ali i snažno rastu njihovi dugovi prema bankama. Najnovije statistike Hrvatska narodna banka pokazuju da novca na računima ima više nego ranije, no zaduživanje raste još bržim tempom.
Ukupni depoziti kućanstava na kraju godine dosegnuli su oko 42,3 milijarde eura, što je gotovo sedam posto više nego godinu ranije. Riječ je o rastu od približno 2,7 milijardi eura, što upućuje na to da dio građana i dalje uspijeva ostaviti novac sa strane, najčešće na tekućim i štednim računima.
Istodobno, kreditna zaduženost građana znatno je porasla. Ukupni iznos kredita kućanstvima popeo se na oko 27,4 milijarde eura, što je rast od čak 13 posto u samo godinu dana. Najveći dio tog povećanja odnosi se na stambene kredite, koji su zabilježili dvoznamenkasti rast, dok su rasli i gotovinski nenamjenski krediti.
Zanimljivo je i da se struktura štednje mijenja. Iako ukupni depoziti rastu, oročena štednja bilježi pad, što znači da građani sve češće drže novac na računima koji su im stalno dostupni, umjesto da ga vežu na dulje razdoblje. To može upućivati na oprez i nesigurnost, ali i na potrebu za likvidnošću zbog rasta troškova života.
Uz to, blago je poraslo i korištenje minusa na tekućim računima, kao i zaduženje putem kreditnih kartica, što dodatno potvrđuje da se dio kućanstava sve češće oslanja na kratkoročne oblike financiranja.
Ovi podaci pokazuju paradoks suvremenih financija građana: dok se s jedne strane bilježi rast štednje, s druge strane zaduživanje raste još brže, osobito kod dugoročnih kredita. I upravo će taj odnos između štednje i duga biti ključan pokazatelj financijske stabilnosti kućanstava u razdoblju koje dolazi.
