Porazna, ali već pomalo očekivan stvarnost – Hrvatska i dalje broji gotovo 195 tisuća blokiranih građana. Iako se broj onih u blokadi blago smanjuje iz mjeseca u mjesec, ukupni dugovi rastu, i to zabrinjavajućim tempom.
Na papiru se vidi pomak, manje je ljudi u blokadi nego lani u isto vrijeme. No, dublji pogled otkriva da oni koji ostaju u tom statusu duguju sve više. Glavnica duga građana premašuje 2,9 milijardi eura, a kada se dodaju i kamate, iznos se penje iznad 4 milijarde eura. To znači da je prosječan blokirani građanin danas zaduženiji nego ikada prije i do dvostruko više nego prije četiri ili pet godina.
Posebno zabrinjava struktura duga, najveći udio otpada na obveze prema državi, što uključuje neplaćene poreze, doprinose i razne pristojbe. Tu su zatim krediti prema bankama i potraživanja financijskih institucija. Činjenica da se dugovi ne smanjuju, već rastu, govori o sustavnom problemu, onom koji nije vezan isključivo uz neodgovorno ponašanje pojedinaca, već i uz neučinkovit sustav naplate, rastuće životne troškove i socijalnu neosjetljivost prema dužnicima koji se često nalaze u začaranom krugu dugovanja.
U geografskom smislu, situacija je jednako zabrinjavajuća. Gradovi poput Zagreba, Splita, Siska ili Čakovca nose najveći teret. No još je više zabrinjavajuće što pojedine sredine, poput Kastva i Rijeke, bilježe izuzetno visoke prosječne iznose duga po građaninu, i to i do 100 tisuća eura. Riječ je o brojkama koje jasno ukazuju na to da pojedinci nikada neće imati realnu mogućnost otplate.
Stečaj potrošača, zamišljen kao olakšanje za najugroženije, zasad ne ispunjava očekivanja. Iako je zaprimljeno više od 200 tisuća prijedloga za pokretanje postupka, tek je zanemariv broj slučajeva doista riješen. Praksa pokazuje da je cijeli proces prekompliciran, neefikasan i za većinu građana u blokadi jednostavno nedostupan.
Hrvatska je tako još jednom suočena s brojkom koja, koliko god bila visoka, više nikoga ne šokira. No to ne znači da se s time treba pomiriti. Ovaj podatak nije samo ekonomska statistika, on je jasan signal da je velik dio stanovništva sustavno isključen iz financijskog i društvenog života. I dok se politika bavi dnevnim prepucavanjima, kako piše portal Poslovni.hr, gotovo 195 tisuća ljudi ostaje u tišini bez računa, bez pristupa kreditima, bez dostojanstva.
