Sjedinjene Države i Iran suočavaju se s opasnom situacijom, a strah od vojnog sukoba raste. Pregovori o iranskom nuklearnom programu su stali, dok obje strane jačaju svoje vojne kapacitete, uvode sankcije i preispituju diplomatske odnose. Pod Trumpovom vlašću, strategija “maksimalnog pritiska” trebala je odvratiti Iran od razvoja nuklearnog programa, koji SAD smatra prijetnjom sigurnosti.
Godine 2018., Trump se povukao iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, navodeći nepoštivanje Irana kao razlog. Iako je Iran tvrdio da su njegove nuklearne aktivnosti isključivo za civilnu upotrebu, one su se pojačale. Trump je izrazio sklonost dijalogu, ali nije isključio vojnu akciju. Iran je, s druge strane, odbio izravne pregovore pod pritiskom i zaprijetio da će se braniti.
Nedavno je iranski ministar vanjskih poslova upozorio da će Iran brzo odgovoriti na svaku prijetnju, nakon što je Trump zaprijetio bombardiranjem. U ožujku je Trump kontaktirao iranskog vrhovnog vođu Khameneija s prijedlogom za nove pregovore, no Iran je rekao da će razgovarati samo neizravno.
Diplomatski odnosi su se dodatno pogoršali nakon američkog povlačenja iz sporazuma, dok su sankcije ponovno uvedene s ciljem slabljenja iranske ekonomije, koja se već suočava s ozbiljnim padom. Unatoč pritiscima, Iran nastavlja s obogaćivanjem urana i razvojem projektila, što izaziva zabrinutost među europskim državama.
SAD održava čvrste sigurnosne veze s Izraelom i zemljama arapskog zaljeva, dok Iran sve više traži podršku od Rusije i Kine. Ova geopolitička dinamika dodatno komplicira situaciju, a napetosti i dalje rastu, ostavljajući svijet u iščekivanju sljedećih koraka.
