Najnovije izvješće o svjetskom bogatstvu, temeljeno na analizi banke UBS i podataka Euronewsa, donosi zanimljiv uvid u ekonomske razlike koje i dalje snažno dijele europski kontinent. Dok neto imovina u najrazvijenijim državama doseže astronomske iznose, Hrvatska se, unatoč određenom napretku, i dalje nalazi u donjem dijelu ljestvice.
Tko su “vladari” bogatstva?
Na samom vrhu Europe nalaze se Švicarska i Luksemburg, jedine zemlje u kojima prosječno bogatstvo po odrasloj osobi premašuje nevjerojatnih pola milijuna eura. Švicarska predvodi s prosjekom od preko 634 tisuće eura, dok je Luksemburg najbogatija nacija unutar Europske unije.
U elitnom društvu najbogatijih slijede ih:
- Danska
- Nizozemska
- Norveška
Zanimljivo je da među pet najvećih europskih gospodarstava titulu najbogatije nacije drži Ujedinjeno Kraljevstvo, dok Italija bilježi najskromnije rezultate u tom krugu.
Gdje se nalazi Hrvatska?
Hrvatska pripada kategoriji zemalja čije je prosječno bogatstvo po odrasloj osobi manje od 100 tisuća eura. Naša prosječna neto imovina (koja uključuje financijsku imovinu i nekretnine, umanjenu za dugove) iznosi 76.358 eura.
S tim se rezultatom nalazimo u skupini s:
- Latvijom
- Češkom
- Estonijom
Iako stojimo znatno bolje od Rumunjske, Bugarske ili Turske (koja je na dnu s manje od 30 tisuća eura), jaz u odnosu na vrh je golem – najbogatiji Europljani raspolažu s gotovo osam puta više kapitala od prosječnog Hrvata.
Razlika između “prosjeka” i “stvarnosti”
Izvješće upozorava na važnu razliku između prosječnog i medijalnog bogatstva. Dok prosjek mogu “napuhati” ekstremno bogati pojedinci, medijan bolje pokazuje kako živi običan građan.
Primjerice, u Njemačkoj je medijalno bogatstvo prilično nisko, što sugerira veliku nejednakost. S druge strane, Belgija se ističe po vrlo visokom medijalnom bogatstvu, što znači da je tamo imovina puno ravnomjernije raspoređena među stanovništvom nego u većini drugih zemalja.





