Financijska slika hrvatskih kućanstava ponovno je pod povećalom nakon što su najnoviji podaci Fine otkrili zabrinjavajući rast dugovanja građana. Prema službenim statistikama, gotovo 200 tisuća ljudi u Hrvatskoj ima blokirane račune, što znači da je svaki petnaesti odrasli građanin u nekoj vrsti financijske blokade.
Iako se broj blokiranih u posljednjim godinama ne mijenja bitno, ono što raste jest – dug. I to značajno. Ukupan iznos nepodmirenih obveza građana prema vjerovnicima popeo se na više od 3 milijarde eura glavnice, dok su pripadajuće kamate narasle na dodatnih 1,2 milijarde eura. Time je prosječan dug jednog blokiranog građanina dosegnuo oko 21 tisuću eura.
Najveći teret otpada na obveze prema bankama i financijskim institucijama, čiji dug prema građanima iznosi više od 730 milijuna eura glavnice. Stručnjaci upozoravaju da se radi o dugoročnom trendu koji ukazuje na rastući pritisak na osobne financije i zaduženost kućanstava.
Nisu samo građani ti koji se suočavaju s blokadama. I sektor malih i srednjih poduzeća bilježi pogoršanje: broj blokiranih pravnih osoba porastao je za gotovo 8 posto, dugovi tvrtki porasli su za 3,8 posto,
obrtnici i male firme bilježe povećanje blokada i dugovanja za više od 2 posto.
Ukupan iznos nepodmirenih obveza poslovnog sektora sada je blizu 922 milijuna eura, uključujući glavnicu i kamate.
Ekonomisti ističu da je stabilnost tržišta sve osjetljivija, a rast kamatnih stopa i povećani životni troškovi jedan su od ključnih razloga što se sve više ljudi i tvrtki nalazi na rubu održivog poslovanja. Uz to, dugotrajne blokade mogu građane gurnuti i u sivo tržište rada, što dodatno produbljuje problem.
Dok se čeka hoće li država uvesti nove mjere za olakšanje financijskih opterećenja, Fina naglašava kako građani i poduzeća imaju mogućnost pokretanja postupaka stečaja potrošača ili restrukturiranja, no mnogi se na taj korak odlučuju tek kad iscrpe sve druge opcije.
