Ako netko zna štedjeti, to su svakako Nijemci. Prosječno, svaki građanin godišnje uštedi 280 eura, što odgovara stopi štednje od 11,1 posto, prema njemačkim medijima. Tradicionalno, ljudi su novac stavljali u kasice, a iako su se metode štednje promijenile s pojavom online opcija, kasice i dalje uživaju popularnost.
Zamislite da svakodnevno ubacite euro u svoju kasicu tijekom godine. Ako to radite nekoliko godina bez trošenja, lako možete značajno povećati svoju ušteđevinu. Nema specifične dobi u kojoj treba početi štedjeti; mnogi mališani već u osnovnoj školi nauče štedjeti, često dobivajući novac od roditelja ili djedova, koji ponosno stavljaju u svoj prvi novčanik.
Prema savjetima ureda za skrb o mladima, djeca između 12 i 15 godina primaju između 21 i 39 eura džeparca, što u prosjeku iznosi oko jedan euro dnevno. Ako ga ne potroše, mogu ga staviti u kasicu.
Zamislimo da imate 15 godina i da svaki dan do odlaska u mirovinu s 65 godina u kasicu stavljate jedan euro. Nakon 50 godina, vaša ušteda iznosi 18.250 eura (365 dana puta 1 euro puta 50 godina). Međutim, zbog inflacije, novac u kasici gubi vrijednost, pa je važno uložiti ga što prije.
Ako ste uložili novac u štedni plan ETF-a s prosječnim godišnjim prinosom od 6 posto, vaše 18.250 eura moglo bi narasti na 112.330 eura nakon 50 godina, što znači dobit od oko 94.080 eura (bez troškova).
Ako u kasicu stavljate dva eura dnevno, to bi svake godine iznosilo 730 eura, a nakon 50 godina ukupno 36.500 eura. Ovo pokazuje koliko je štednja važna i kako se može multiplicirati kroz pametno ulaganje.
