Europarlamentarci zarađuju oko 100.000 eura godišnje samo od svoje plaće, no imaju mogućnost dodatne zarade kroz razne poslove, poput članstva u nadzornim i upravnim odborima, konzultantskih ili savjetodavnih uloga, kao i posjedovanja dionica. Iako nema zakonom propisanih ograničenja za ukupne prihode, svi dodatni poslovi moraju biti javno objavljeni kako bi se izbjegli sukobi interesa.
Postoje teoretska ograničenja u vezi s vrstama dodatnih poslova — zastupnici ne smiju sudjelovati u plaćenim lobističkim aktivnostima koje su izravno povezane s EU procesima, no zbog nedostatka jasnih definicija, često tumače ta pravila na svoj način. Istraživanje je pokazalo da čak 159 zastupnika ima dodatne poslove s organizacijama koje lobiraju za promjene u EU regulativama.
Među istaknutijim europarlamentarcima je Gheorghe Piperea, rumunjski zastupnik i potpredsjednik Europskih konzervativaca i reformista, koji godišnje zaradi 657.000 eura, većinom kroz svoju odvjetničku praksu i nastavu na Pravnom fakultetu u Bukureštu.
Što se tiče hrvatskih europarlamentaraca, njihova dodatna primanja su manja. Biljana Borzan i Tonino Picula iz SDP-a nemaju dodatne prihode osim plaće iz Europskog parlamenta. Romana Jerković zarađuje dodatnih 6.000 eura godišnje kao profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Marko Vešligaj, koji je preuzeo mjesto nakon pokojnog Predraga Matića, odrekao se gradonačelničke plaće i prijavio je 8.000 eura za prvih pet mjeseci 2024. godine, dok mu članstvo u Europskom odboru za regije donosi 720 eura. HDZ-ova Nikolina Brnjac, kao i ostali članovi stranke, također se suočavaju s sličnim financijskim okvirima.
