Dok jedni uživaju u milijunskim iznosima i sigurnoj starosti, drugi se bore s ograničenim sredstvima. Najnoviji podaci otkrivaju duboke razlike u bogatstvu umirovljenika diljem Europe.
Prema analizi o imovini osoba starijih od 65 godina, razlike između europskih zemalja su gole i dosežu čak više od 30 puta. Na samom vrhu ljestvice nalazi se Luksemburg, gdje medijalno bogatstvo umirovljenika prelazi 1,2 milijuna eura. Ova mala, ali izuzetno bogata država daleko nadmašuje ostatak Europe.
U skupini najbogatijih nalaze se i Belgija, Irska, Francuska i Njemačka, gdje stariji građani raspolažu stotinama tisuća eura imovine. Takvi rezultati posljedica su stabilnih mirovinskih sustava, visokih primanja tijekom radnog vijeka i čestog vlasništva nad nekretninama.
S druge strane ljestvice dominiraju zemlje istočne i jugoistočne Europe. Latvija bilježi najnižu razinu bogatstva među umirovljenicima, s tek nešto više od 36 tisuća eura. U donjem dijelu nalaze se i Litva, Mađarska, Estonija te Hrvatska, gdje prosječna imovina starijih osoba iznosi oko 75 tisuća eura.
Podaci pokazuju i da stariji od 75 godina raspolažu osjetno manjim bogatstvom u odnosu na skupinu od 65 do 74 godine. U prosjeku, njihova imovina u eurozoni niža je za više od petine, što se dijelom objašnjava trošenjem ušteđevine i rastućim životnim troškovima.
Ključni čimbenici koji određuju razinu bogatstva u starijoj dobi uključuju vlasništvo nad nekretninama, visinu mirovina te ekonomsku stabilnost pojedine države. Upravo zato zapadna Europa prednjači, dok zemlje s nižim plaćama i slabijim mirovinskim sustavima značajno zaostaju.
Ova analiza još jednom potvrđuje duboke ekonomske razlike unutar Europe, razlike koje se najjasnije vide upravo u trećoj životnoj dobi.
